QWERTY (QWERTZ) vs. Dvorak

Priča o tipkama

 

Svi znaju da su električni automobili bolji od automobila sa motorom za unutrašnjim izgaranjem, i očito je da su električni automobili bolji. Zašto onda uokolo ne viđamo električne automobile? Razlog je vrlo jednostavan. Neće biti električnih automobila ako uokolo nema infrastrukture na kojoj se oni mogu puniti i neće biti te infrastrukture ako nema električnih automobila. Kvaka 22. Bez nekoga načina razbijanja te zamke, vozikanje uokolo nikada neće biti ekološko.

No nije samo to u pitanju. Ja preferiram električni automobil, ti preferiraš električni automobil. Svi mi preferiramo električni automobil, jer je očito da bi nam tako bilo bolje (isplativije). No ja ne kupujem električni automobil jer vjerujem da ti nećeš, ti ne kupuješ električni automobil jer vjeruješ da ja neću. Infrastruktura se ne gradi jer svi vjeruju da mi nećemo kupovat. Na kraju ispada da smo svi u pravu, no lošije nam je no što je to moglo biti.

 

Ovo što sam gore upravo opisao je jedan tržišni neuspjeh poznat u ekonomskoj literaturi kao pretjerana inercija. Ideja je ta da je tržište uglavnom nesposobno prihvatit napredniji standard, i jednom kada nešto postane standard zadržava tu poziciju duže no što je to racionalno jer tržište nema potrebne institucije koje bi dovele do promjene standarda. Drugim riječima, troškovi prelaska na na novi standard su manji od koristi od novoga standarda, no tržište je i dalje nesposobno napravit promjenu standarda.

Sada, o ovoj kritici tržišta se može puno toga reći, no za razliku od klasičnog drvljenja po monopolima i savršenoj konkurenciji, ovo čak ima nekakvoga smisla. Logično je. Koherentno je. Može se primijeniti na doslovno sve, kao što je vidljivo gore. I mnogo je opasnije. Dok klasični pozivi na regulativu traže da proizvođači automobila razbiju na manje proizvođače, to, iako predstavlja neefikasnost samo po sebi, nije do koljena ovome. Ovim se može pozivati na:

  1. razbijanje proizvođača na manje proizvođače jer je očito u pitanju urota protiv električnih automobila;
  2. posebne poreze na klasične automobile;
  3. subvencije električnim automobilima;
  4. državnu izgradnju infrastrukture potrebne za korištenje električnih automobila;
  5. državni i državno propisan R&D električnih automobila, baterija i sl., itd.

 

Ne znam doduše koliko je ovaj konkretan tržišni neuspjeh danas popularan u ekonomskoj literaturi (tržišne neuspjehe stalno diskreditiraju pa pronalazači iznalaze i prelaze na nove…), no ono što znam je da je ovo jedan jako popularan, mainstream tržišni neuspjeh koji je našao široko prihvaćanje kod javnosti. Prije svega kod… informatičara.

Zašto nitko ne koristi Linux kada je Linux očito bolji od Windowsa? Nitko neće koristiti Linux ako nitko ne radi igre za Linux i nitko neće raditi igre za Linux ako nitko ne koristi Linux. Dominacija Windowsa je zajamčena.

Zašto nitko ne koristi Open Office kada je Open Office očito bolji od Microsoft Officea? Nitko neće koristiti Open Office ako nitko drugi ne koristi njegov format dokumenta i nitko neće koristiti njegov format dokumenta ako nitko drugi ne koristi Open Office. Dominacija Microsofta je zajamčena.

Zašto nitko ne koristi Netscape Navigator kada je Netscape Navigator očito bolji od Internet Explorera? Nitko neće koristiti Netscape Navigator ako se sve stranice pišu za Internet Explorera i nitko neće pisati stranice koje se dobro renderiraju u Netscape Navigatoru ako nitko onda ne koristi Netscape Navigator. Dominacija Internet Explorera je… 😮

 

I tako stižemo do najjačega, najčvršćega primjera. Primjera na kome je pretjerana inercija početno i opisana – kontinurianog korištenja QWERTY (QWERTZ) tipkovnice.

Postoji naime i Dvorakova tipkovnica – raspored tipki koji je izumio sveučilišni profesor A. Dvorak neposredno prije II. svjetskog rata. Znanstvenaočito bolja tipkovnica, neporecivo je superiorna zastarjelom QWERTY-u. FER-ovci pišu seminare na tu temu, povremeno se napiše nešto u medijima, ekipa se skuplja po forumima i razmjenjuje savjete kako polijepiti naljepnice na svoje tipke i promijeniti tipkovnicu (jer nitko drugi ne koristi tu tipkovnicu, čak ne postoji hrvatska verzija) i kako se dobro osjećaju zbog toga. Ah, da samo svi znaju kako je njima dobro…

Ja sam pak sa svoje strane preveo članak The Fable of the Keys autora Liebowitza i Margolisa. Unutra, o tome kako nema nikakvih pravih  dokaza da je Dvorak uopće superioran QWERTY-u (QWERTZ-u), o svim mitovima, propagandi i marketingu Dvoraka koji su ušli i ostali u popularnoj kulturi, o tome kako se na tržištu implementiraju i zamjenjuju standardi, puno toga dobroga o samoj ekonomici standarda