Zašto nisam sljedbenik čikaške škole

Ili, što stvarno mislim o Miltonu Friedmanu

 

Ako se je itko pitao, naslov je referenca na (slavni?) esej koji je napisao Bryan Caplan Why I Am Not an Austrian Economist i koji IMO, sadrži mnogo pogrešaka.

 

No što se tiče Miltona. Drag mi je Milton i mogao bih puno toga pozitivnoga reći o njemu. Free to Choose mi je zakon, i svakome tko nije preporučio bih da pogledaju bar prvu epizodu serijala iz 70-ih godina da dobiju osjećaj kakav je to stvarno Milton bio čovjek.

No pitanje se postavlja, da li je Milton bio znanstvenik? Da bi razjasnio problem, citirat ću što sam pisao u prvome postu na ovome blogu:

Svaki (ekonomski) model može se vrednovati na 2 načina.

Prvi, lošiji, način vrednovanja (ekonomskoga) modela je vrednovanje na temelju njegove sposobnosti predviđanja – tzv. instrumentalizam. Pretpostavke modela su od sporedne važnosti, mogu i ne moraju biti istinite, bitno je jedino to da li model može poslužiti za uspješno predviđanje (budućih događaja) ili ne. Glavni zastupnik: Milton Friedman.

Drugi, bolji, način vrednovanja modela je ocjenom njegovih pretpostavki. Bolji, budući da to što model uspješno daje predviđanja u određenom trenutku, prilikom određene primjene, ne mora značiti da će to raditi i u budućnosti. Neki model može davati uspješna predviđanja slučajno, zbog postojanja privremene korelacije varijabli koja u bilo kojemu trenutku može nestati ako one nisu kauzalno povezane itd. itd.

Opet, ocjenu donosimo ne na temelju toga da li je model nešto predvidio, nego na temelju toga da li su njegove pretpostavke ispravne. Isto tako, da bi oborili taj model dovoljno je oboriti (neke) njegove pretpostavke.

 

Znači, Milton Friedman je bio instrumentalist. Milton Friedman je, tako reći, stvorio instrumentalizam. Problem je u tome, iako ja i uz pomoć instrumentalizma vrednujem jedan Rothbardov “model”, instrumentalizam strogo gledajući nije znanost, nije znanstveni pogled na stvari, a takvo vrednovanje znanstvenih modela je strogo gledajući pogrešno.

 

Ja kada gledam na Miltona Friedmana i na njegove radove onda ih ni ne gledam kao znanstvene radove koji su doprinosili ekonomskoj znanosti.

Milton Friedman je IMO, prije svega bio političar. Milton Friedman je IMO, bio libertarijanac koji je radio “unutar sustava” napadajući sustav (tada i danas prevladavajuće paradigme u ekonomiji i politici). Milton Fiedman je IMO, koristio pokriće ekonomske znanosti za ostvarenje svojih političkih ciljeva.

Dok ja pri tome ne želim reći da je to nešto baš užasno loše, ili da se Milton Friedman na bilo koji način razlikovao od svojih kolega, i tada i danas. I danas su većina ekonomista zapravo političari, ili bar profesionalni kreatori “znanstvene podloge” (primijetite navodnike molim vas) političarima. Samo s druge strane političkoga spektra.

 

No ono što želim reći je da je pri tome gledanje na ono što je Milton Friedman gurao pod znanstvene radove, a i veliki dio njegovih sljedbenika isto tako, pogrešno gledati kao znanstvene radove. Tražiti neku znanstvenu istinu u tome je nažalost… uglavnom gubljenje vremena.

 

Na primjer, 1970-ih godina (?) Milton je izišao sa slavnim prijedlogom od 3%-tnom godišnjem povećanju količine novca u opticaju i iznio neke argumente zašto bi to bilo dobro. U godinama koje će uslijediti to će ući u udžbenike makroekonomije, mnogo će se “znanstvenih” radova napisati i papira potrošiti na analize, prednosti, nedostatke, koristi, troškove, neovisnosti centralnih banaka, optimalne stope porasta novčanih masa itd., itd.

No jedina bitna stvar koju tu treba znati je da je Milton taj prijedlog iznio, ne zato jer je nekom ozbiljnom znanošću, ili ikakvom znanošću, došao do toga da je to dobro, već ona, koju je i sam (javno) iznio, da je FED tada povećavao novčanu masu po većim stopama, a on je u tome vidio način da te stope smanji.

I to je to, to je sve što taj prijedlog znači, nije više od (ne)zanimljive crtice iz ekonomske povijesti.

Oglasi

Inflacija kune

Tko je kriv?

 

Kako piše poslovni.hr:

U studenome je inflacija u Hrvatskoj skliznula na 4,4 posto na godišnjoj razini, što je drugi mjesec zaredom kako inflacijski pritisci slabe i manja stopa nego što se očekivalo, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema podacima DZS-a, u studenome su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na listopad za 0,2 posto, dok su u odnosu na studeni prošle godine porasle za 4,4 posto.

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje izostaju, no inflatorni pritisci generirani su povećanjem stope PDV-a, poskupljenjem električne energije i plina te višim cijenama prehrambenih proizvoda, što će i u idućim mjesecima biti vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Početkom iduće godine ubrzanje rasta cijena mogli bismo vidjeti kao posljedicu poskupljenja grijanja“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

 

Aha.

A evo malo i o pravim uzrocima inflacije u Hrvatskoj:

Stope inflacije i "doprinosi inflaciji" 2007 - 2012, izvor: HNB

Stope inflacije i “doprinosi inflaciji” 2007 – 2012, izvor: HNB

 

Meh, to je u biti isto što i u ovome tekstu gore, bacanje prašine u oči iz zadnjeg HNB-ovog biltena.

A evo malo i o pravim uzrocima inflacije u Hrvatskoj:

Kamatne stope na mjesečnoj razini na Tržištu novca Zagreb za period 2001 - 2012, izvor: Tržište novca Zagreb

Kamatne stope na mjesečnoj razini na Tržištu novca Zagreb za period 2001 – 2012, izvor: Tržište novca Zagreb

 

Kao što bi rekao zli neoliberalni neokapitalist M. Friedman:

Inflacija je uvijek i svagda monetarni fenomen…

Neoliberalni kapitalizam za početnike

Free to Choose by Milton Friedman

 

 

The Power of the Market (47:24) – intro by Arnold Schwarzenegger
The Tyranny of Control (47:01) – intro by George Shultz
The Failure of Socialism (47:19) – intro by Ronald Reagan
What’s Wrong With Our Schools (47:27) – intro by David Friedman
Created Equal (48:29) – intro by Steve Allen

 

Kako je govorio Milton:

Ne postoji takva stvar kao što je besplatan ručak.