Pametni idioti

kargo kult u visokom obrazovanju

 

Znate li koji fakulteti izbacuju najgluplje studente? Ne, nisu ni ekonomija ni učiteljski, iako nije daleko od istine, zapravo je socijalni rad.

I kao što vidimo, postoji snažna korelacija između ženske participacije na određenom fakultetu i niže relativne razine inteligencije studenata takvih fakulteta.

Iako su žene u prosjeku jednako inteligentne kao i muškarci.

No ključna u toj rečenici je, u prosjeku. Prosjek 2x 100 je 100, jednako kao i prosjek 1x 120 i 1x 80. Veća varijabilnost inteligencije kod muškaraca istodobno znači i da oni zauzimaju većinu onih u skupinama natprosječno inteligentnih (IQ 110-119) i apsolutno domiraju u raznim vrstama naprednih (120+).

 

Da bi mogli razumjeti i svladati gradivo fakultetske težine potreban vam je IQ od 120+. (Pričamo o ozbiljnim fakultetima, ne socijalnom radu ili MBA.) Ukoliko ste u skupini IQ 110 – 119 možete završiti fakultet, no pitanje je da li ste uspjeli išta upiti od onoga čemu ste podučavani. Vrijedi ona stara da uporni završavaju, skripte se dilaju, a šalabahteri skrivaju među formulama, no pitanje ostaje, što ste uostalom uopće naučili na tome svome fakultetu?

Zapravo, malo lažem, u Hrvatskoj provodimo Bolonjski proces. A znamo da je svrha Bolonjskog procesa spuštanje kriterija. Zapravo ste vjerojatno danas u Hrvatskoj i diljem EU u prilici završiti fakultet i s IQom 95+ i ne savladati ništa.

 

Pitate se onda, koliko uopće ljudi može završiti fakultet i naučiti nešto? Znate ono, da njihovo obrazovanje ima svrhu i nije čisto traćenje resursa društva. Pa, situacija je ovakva:

IQ distribucija uz pretpostavljene prosječne vrijednosti SAD 100, RH 90, BIH 84

IQ distribucija uz pretpostavljene prosječne vrijednosti SAD 100, RH 90, BIH 84

Da ne računam površine krivulja, recimo to ovako:

U SAD-u je 10% stanovnika sposobno savladati fakultetsko gradivo.

U Hrvatskoj pola toga.

U BIH pola toga.

 

5% srednjoškolskih maturanata u Hrvatskoj sposobno je svladati fakultetsko gradivo. 50% ih upisuje fakultete.

 

Što rade ti ljudi na fakultetima? Zašto ih upisuju ako nisu u stanju nikakvo konkretno znanje od njih preuzeti?

I možemo mi sada tu kriviti državne poticaje takvom ponašanju kroz formalne kriterije zapošljavanja u državnoj upravi, kroz subvencioniranje i plaćanje visokog obrazovanja, i tako dalje, i tako dalje. Međutim, bojim se da je problem malo dublji.

Naime, države samo radi ono što birači od nje zahtijevaju. A financiranje visokog obrazovanja zahtijevaju jer primjećuju korelaciju visokog obrazovanja i većeg bogatstva. I onda, zapravo ne uočavajući stvarne uzročno posljedične veze (veće opće sposobnosti ==> veće bogatstvo pojedinca) imitiraju klasične puteve uzdizanja u životu inteligentnijih ljudi. Šalju svoju djecu na fakultete s nadom da će imitacijom toga puta ka bogatstvu i njihova djeca postati… bogata. Ni ne shvaćaju značenje fraze inflacija diploma.

Drugim riječima, to je kargo kult.

Također, socijalizam je za malograđane.

(Da me ne shvatite krivo, nije samo visoko obrazovanje u igri. Uzmite na primjer poticaje poduzetništvu. Uspješan poduzetnik je netko to uspijeva dobro alocirati resurse. Ali mase primjećuju samo to da biti poduzetnik znači biti uspješan. Stoga potičemo više ljudi da budu poduzetnici. Iako vjerojatno ne znaju dobro alocirati resurse.)

 

Ostale zanimljive napomene:

Ako imamo 50 ljudi godišnje sposobnih i voljnih postati doktori, a stvaramo 100 doktora, svaki drugi doktor će biti usrani doktor.

Država harači (radnike) i transferira (malograđanima).

U pitanju uopće nije samo financijsko rasipanje sredstava koje država uharači. Znam više slučajeva (tipično je kod ženskog roda) upisivanja fakulteta za koji nismo dorasli i nesposobnosti odustajanja jer ona, mama i tata znaju da ona to može. Cure u ranim dvadesetima čistom silom volje završavaju s kojekakvim autoimunim bolestima koje ih oštećuju do kraja života i ponekad ubijaju.

Da li bi tebi dragi čitatelju osobno smetalo da samo 5% Hrvata studira, i od tih 5% njih 90+% su muškarci? (Ako da, to znači da si ljevičar.)

Oglasi

68 misli o “Pametni idioti

  1. Hmmmm, ovaj se blog jako puno bavi musko-zenskim temama i feminizmom. Moram priznati da je moje poimanje libertarijanstva (ili liberalizma) koncentrirano na gospodarstvo, puno vise nego na feminizam. Kada malo bolje razmislim, ne bih imao nista protiv studiranja po sposobnostima. Pitanje je samo kako osigurati da na fakultete odlaze najsposobniji, bez obzira na spol. Grafikoni s testovima inteligencije su mi uvijek sumnjivi jer je mjerenje IQ-a jako nepouzdano i podlozno utjecajima kulture. IQ je broj koji nesto mjerei samo unutar jedinki slicne kulture i njegova siroka primjena moze dovesti do vrlo ozbiljnih gresaka, kao sto je na svojoj kozi otkrio nobelovac Watson. On je, slicno tebi, isao usporedjivati IQ razlicitih rasa. Ipak, u jednom imas pravo: studirati bi trebao onaj tko je za to sposoban. Sposobnost se moze steci i radom i snagom volje. Definicija kvocijenta inteligencije i nepouzdanost njegovog mjerenja bacaju sumnju na tvoje zakljucke o razlikama izmedju muskaraca i zena. Osobno sam sklon vjerovati da su te razlike dobrim dijelom posljedica kulture a ne bioloske naravi. Naprosto, IQ kao broj je previse nepouzdan pokazatelj da bi se na osnovu njega mogli donositi zakljucci podesni za bilo sto osim zabave. Tome je, vjerojatno, namijenjen i ovaj blog.

    • IQ je apsolutno pouzdan pokazatelj i prediktor općih sposobnosti, uspjeha u životu, i još kojekakvih stvari testiranog čovjeka i ne vidim kakva kultura negativno/pozitivno utječe na sposobnost sortiranja geometrijskih likova. Bar dok se rezultati ne korigiraju kako bi ispali više PC.

      Što hoćeš reći, u dijelovima svijeta dominiraju kulture među kojima postoji strah od nacrtanih trokutića ili kružića pa stoga pripadnici određenih kultura sa strahom i manje efikasno sortiraju iste?

      Žensku djecu podučavamo averziji prema trokutićima i kružićima pa su onda žene kulturno uvjetovano da kao grupa imaju manje devijacije od prosjeka na IQ testovima?

      Ja sam trokutist?

  2. Za tvrdnju da je IQ “apsolutno pouzdan pokazatelj” nemam nikakvih dokaza, osim tvoje tvrdnje. S druge strane, za tvrdnju o nepouzdanosti IQ kao mjere imam gomilu izvora:

    http://www.medicaldaily.com/study-confirms-iq-tests-do-not-accurately-predict-intelligence-243971
    http://www.webmd.com/brain/news/20121218/iq-test-really-measure-intelligence#1

    http://blogs.discovermagazine.com/crux/2014/08/27/ignore-iq-tests-intelligence-fixed-life/#.WKuQMFfF5X8

    Radi se o znanstvenim, ne o politickim publikacijama . Ako je vjerovati znanstvenim publikacijama, nemas nacina za izmjeriti IQ na kojem zasnivas svoje zakljucke. To znaci da tvoji zakljucci ne drze vodu jer mjera na kojoj ih zasnivas nije pouzdana.
    Q.E.D.

    Nadalje, sto se tice kruzica i trokutica, ja sam zavrsio PMF, smjer matematika. Kao takav, imam vece znanje iz podrucja geometrije od prosjecne populacije. To znanje bi mi pomoglo pri rjesavanju testa, no istovremeno bi test ucinilo potpuno irelevantnim jer bi mjerio znanje a ne sposobnost rjesavanja problema. Prema tome, tvoje izjave o kruzicima i trokuticima su irelevantne. Moram ti zahvaliti sto nisi spomenuo crni trokutic, koji mi ponekad djeluje kao opsesija ovog bloga.

    Kroz sve smo to prosli s Watsonom. Watson je isto koristio IQ kao pokazatelj rasne superiornosti odnosno inferiornosti, pa su se ljudi malo bolje zagledali u testove kojima se on navodno mjeri i vidjeli da ti testovi ne znace nista. Ukratko, Watsonove su izjave o prosjecnoj inteligenciji crnaca bile samo rasizam a ne znanost. Zato je jedan od najznacajnijih nobelovaca XX stoljeca dozivio ostracizam bez presedana. Inace, kada vec govorimo o Watsonu, on i Crick su svoje podatke na kojima se temeljila Nobelova nagrada za razjasnjavanje strukture DNA dijelom ukrali i od dr. Rosalind Franlkin, koja je bila – zena. Prica o tome je na slijedecem linku:

    https://www.chemheritage.org/historical-profile/james-watson-francis-crick-maurice-wilkins-and-rosalind-franklin

    Inace, ja sam za to da kriterij za upis na fakultet bude sposobnost placanja skolarine. Kao libertarijanac, vjerujem da bi se i skolovanje, kao i vecina drugih stvari, trebalo ravnati po zakonu ponude i potraznje. Ako nekome uspije uvjeriti ljude koji daju skolarine da je toliko sposoban da bi mu oni trebali platiti skolarinu, tim bolje za njega. Iskreno se nadam da takvi dobrocinitelji nece koristiti IQ kao dokaz sposobnosti jer isti – nepouzdan.
    S radoscu cu prihvatiti linkove na znanstvene publikacije koje govore o pouzdanosti IQ-a kao mjere sposobnosti za rjesavanje problema Tvoju tvrdnju da je to tako na zalost ne mogu prihvatiti kao dokaz.

    • Inace, idolatrija prema bilo kojoj vrsti diplome, samo da je VSS, jest kargo kult. Ta idolatrija je na zalost prisutna svuda u svijetu, ne samo u Hrvatskoj:

      http://www.cbsnews.com/news/janitors-clerks-and-waiters-with-college-degrees/

      Na zalost, u Hrvatskoj ta trka za diplomama ima i nekog smisla, pogotovo ako dite ima vezu. Dite s diplomom ce biti bolje uhljebljeno od diteta bez diplome. I to je naprosto tako. Inace, povijest se ponavlja: nakon WWII, partizanski glavesine poput Dusana Bilandzica i Dusana Dragosavca su se borili za onaj cuveni nusicevski prefix “dr” ispred imena. Danas to isto cine veliki Hrvati i domoljubi.
      Na zalost, Peterovo nacelo u Hrvatskoj ne vrijedi, bas kao niti u drugim socijalistickim zemljama. To, na zalost, nema veze s IQ ili nekom slicnom artificijelnom “mjerom sposobnosti”.

        • ni ocjena ni prosjek nisu savrseno mjerilo znanja, ali jesu mjerilo znanja (osim u nekim hrvatskim 5,0 skolama)

      • drugo

        kratko sam procitao watsonove tvrdnje, i ne ulazeci dublje u njih, jasno mi je da je tip popljuvan i “debunkan” jer nije PC, ali ne znaci da je u krivu… ipak je to zabranjena znanost

        ali uzmi u obzir da ignoriranje cinjenica dovodi do sjebanih rezultata, polazeci od primjera koji sam vec dao da ce se netko tko ne moze savladati fakultet, a ti ga uvjeris da moze cesto razboliti fizicki ili psihicki i unistiti si zivot

        dalje, dok je feel good pretvarati se da su sve skupine jednako inteligentne, ako aksuli popusis tu pricu, to dovodi do katastrofa tipa poznate neocon ideje demokracije u iraku
        samo jbg, ako ti za demokraciju treba neki minimalni iq po zemlji, a iračani ga nemaju, jedino sto dobijes je mnogo mrtvih iračana

        ukratko, vjera da smo svi isti ubijs

        • Blago tebi, kada ti je to “jasno”. IQ kao mjera sposobnosti pojedinca nije pouzdan, o cemu postoje brojni znanstveni clanci. Primijeniti tu mjeru na cijele populacije, odabrane po boji koze ili spolu je totalna glupost. Donositi zakljucke kakve donosite ti i Watson je smijesno. Nadalje, ne postoji “zabranjena znanost”. Ono sto je zabranjeno je nadri-znanost, kakvom se bavio Watson i za to snosio posljedice, bas kao i nas Miroslav Radman, koji je snosio posljedice zbog svoje reklame “eliksira mladosti”. Ista se stvar moze primijeniti i na tvoje “zakljucke” o inteligenciji zena kao cjeline. To sto ti imas kolegice koje ne znaju pravila struke ne znaci puno. Ja poznajem i muskarce koji rade u mojoj struci i ne poznaju stvari koje ja smatram osnovama struke, pa svoje zakljucke ne generaliziram na cijeli muski rod. IQ kao mjera nije narocito pouzdan. To je otprilike ista stvar kao donosenje zakljucaka na osnovi kolicine flogistona u crnaca ili zena. Sto se Watsona tice, on je molekularni biolog, ne psiholog, tako da imamo dvostruki problem: covjek “zakljucuje” na osnove nepouzdane mjere, i izvan svog podrucja ekspertize. Njegovi zakljucci su s pravom protumaceni kao rasizam. I zato je platio cijenu koja se danas placa za rasizam. Ne radi se ni o kakvoj “politickoj korektnosti” ili “zabranjenoj znanosti”, kako sugeriraju teoreticari zavjere. Siguran sam da se Alex Jones i David Icke ne bi slozili sa mnom. S druge strane, jos uvijek cekam dokaze za “ljude-gustere”.

        • znači ti si apsolutno savršeno neporecivo siguran da znanstvenim istraživanjem ne možeš doći do rasističkih ili “rasističkih” zaključaka i da je istina def. PC?

    • dvije stvari

      za nasu raspravu je irrelevantno kako se to skolovanje financira i tko bi ga trebao upisati
      ja tvrdim samo da vise od 10% stanovnistva (5% u hrvatskoj) jednostavno nema sposobnosti postati kvalitetan inženjer, doktor ili matematičar

      • Ne slazem se da je irelevantno. Ti si spominjao prosjecni IQ i postotak sposobnih za zavrsavanje fakulteta. To, ako sam te dobro shvatio, znaci da ti zagovaras uspostavljanje nekakve meritokracije, na osnovu standardiziranog IQ-a.
        Ako to nije tako, ne vidim cemu cijeli tvoj clanak i spominjanje IQ-a? U cemu je poanta? Sto ti zapravo zelis reci?

        • koji dio u “ne zagovaram nista konkretno nego sam primjecujem da vise od par postotaka stanovnistva ne moze savladati materiju” nisam dovoljno jasno izrazio?

    • prvo

      ne zelim uopce sada ulaziti u to kako bi se skolovanje trebalo financirati, ovdje samo tvrdim da vise od 10% populacije u SADu (5% u HRV) jednostavno nema intelektualne sposobnosti postati dobar inženjer, matematičar ili doktor

      • Svoju tvrdnju argumentiras prosjecnim kvocijentom inteligencije koji je notorno nepouzdana mjera. Zato je i osporavam. Inace, sto znaci fraza “dobar inzinjer”? Radi li se parafrazi notorne izjave americkog generala Sheridana o Indijancima?

        • kako prosjek moze bit notorno nepouzdana mjera? ajde da kazes na pojedincu ili manjoj skupini, no ti se testovi provode na milijunima ljudi svaki dan?

          a sto se tice “dobrog” ne parafriziram nista, mislim da je to dosta dobro u samom postu definirano kao mogucnost savladavanja fakultetskog gradiva s rszumijevanjem

    • U Liberiji su crnci pokušali napraviti kargo kult po uzoru na SAD, rezultat je bio da je ropstvo postojalo sve do početka drugog svjetskog rata. Što se tiče žena, one su generalno inferiornije od muškaraca po gotovo svemu, osim možda po količini zavisti, licemjerja i egoizma. Jedno je realizam, a nešto sasvim drugo je utopijsko trkeljanje.

    • >Za tvrdnju da je IQ “apsolutno pouzdan pokazatelj” nemam nikakvih dokaza, osim tvoje tvrdnje.

      Biraj :

      https://jaymans.wordpress.com/hbd-fundamentals/#IQ

      >Kroz sve smo to prosli s Watsonom. Watson je isto koristio IQ kao pokazatelj rasne superiornosti odnosno inferiornosti, pa su se ljudi malo bolje zagledali u testove kojima se on navodno mjeri i vidjeli da ti testovi ne znace nista. Ukratko, Watsonove su izjave o prosjecnoj inteligenciji crnaca bile samo rasizam a ne znanost.

      https://jaymans.wordpress.com/jaymans-race-inheritance-and-iq-f-a-q-f-r-b/#culturalbias

      > In the case of Blacks (that is, specifically, those of West African descent), they tend to do the best on culture-“loaded” IQ tests, and do significantly worse on more “culture-free” tests like the Raven’s Progressive Matrices (which use test questions like the one seen here).

  3. Procitao sam zanimljiv clanak koji si poslao. Autor se u njemu ogradjuje od pojma inteligencije, nazvavsi ga “folk pojmom”. Autor testove inteligencije uglavnom preporucuje kao dijagnosticko orudje i ogradjuje se od ideje predvidjanja sposobnosti:

    If we think of IQ as an estimate of pure potential, including acquired knowledge tests in IQ is a very bad idea. We have pretty good tests that estimate various kinds of raw cognitive power (e.g., working memory tests and processing speed tests). We have reasonably good tests of reasoning ability that do not require specific content knowledge. However, if we think of IQ as prediction devices, there is no better predictor of future learning than past learning. Furthermore, past learning does not just predict future learning—it often enables it.

    Osobno, s IQ imam i mali logicki problem. IQ bi trebao biti broj koj oznacava covjekovu sposobnost rjesavanja intelektualnih problema. Svodjenje ljudske sposobnosti na jedan broj mi se ne cini mogucim. Naravno, ja nisam psiholog, ali ni psihologija nije znanost. Kada bacis kamen, on ce se kretati putanjom koja se naziva “kosi hitac” i opisuje se kvadratnom jednadzbom u drugom razredu srednje skole. To ce se dogoditi bez obzira na to koliko puta mjerimo i tko mjeri. S testovima inteligencije je malko drugacije. Oni su ovisni o tome tko ih radi i kako ih radi, ako je vjerovati clanku kojeg si poslao. Pomocu IQ-a je moguce pogresno procijeniti pojedinca, a orimijenjen na cijeli zenski rod je apsolutna glupost.

    Mislim da je autorovo odredjivanje postotaka ljudi koji su sposobni zavrsiti fakultet, samo na osnovu IQ logicki netocno rezoniranje. Cijela stvar mi se cini sasavom. Obrazovanje je usluga koja se prodaje na trzistu. Mene je stara vodila na satove njemackog i engleskog, i to uredno placala. Obrazovanje je usluga na trzistu. Tko se treba obrazovati? Onaj tko to zeli i ima novca za platiti skolarinu. To je sve. Nema nikakvog “odredjivanja sposobnosti” od strane fakulteteske ili drzavne birokracije. Odgovor na pitanje tko se treba obrazovati je isti kao i odgovor na pitanje tko treba voziti Opel Corsa: onaj tko to zeli i ima novaca za takav auto. Birati studente po IQ vjerojatno spada u mokre snove svakog pravog ljevicara. Sto se mene tice, tko ce studirati a tko nece, ovisi o obrazovnoj ponudi i potraznji.

    Inace sto se Watsona tice, i on je rezonirao na isti nacin, kao i Strasilo.

    https://www.newscientist.com/blog/shortsharpscience/2007/10/james-watson-master-of-scientific-gaffe.html

    Sto se mene tice, dozivio je zasluzeni ostracizam. Inace, poznata je cinjenica da se ljudska vrsta, relativno novijeg datuma, nije jos izdiferencirala na podvrste, poput jelenova ili smedjih medvjeda. Genetske varijacije unutar tih dviju vrsta su puno vece nego genetske varijacije unutar ljudske vrste. To znaci da su ljudi geneticki prakticki medjusobno identicni. To takodjer znaci i da se ljudska inteligencija ne mijenja ovisno o boji koze ili vrsti pise koju testirana osoba ima medju nogama.

    • Par pitanja
      1. Ima li znatne razlike u ponašanju/temperamentu/sposobnosti/izgledu između zlatnog retrivera, njemačkog ovčara, pudlice, rotvajlera, doge, dobermana,… Starost tih rasa se mjeri u stoljećima.
      Kakve razlike očekuješ od vrste koje je stara cca 200k godina, a pojedine populacije su međusobno razdvojene više desetaka tisuća godina i reproducirale su se u potpuno različitim okolišima.
      2. Što ti točno znači ljudi su genetski praktično identični s obzirom na činjenice da jednojajčani blizanci nisu 100% identični, a pudlica i vuk se mogu međusobno pariti.
      3. Postoji li znatna razlika u ponašanju/temperamentu/sposobnosti/izgledu između mužjaka i ženki lavova, čimpanzi, nosoroga,…
      Uvjetuje li ta razlika optimalnu “podjelu rada” unutar te vrste.
      4. Što točno podrazumijevaš pod rasizam kao libertarijanac. Kad kažeš Watson je zasluženo prognan jasno ti je da je iznio opće poznate činjenice o rasi i IQ?
      https://en.wikipedia.org/wiki/Race_and_intelligence
      “The debate concerns the interpretation of research findings that test takers identifying as White tend on average to score higher than test takers of African ancestry on IQ tests, and subsequent findings that test takers of East Asian background tend to score higher than whites.”

    • @mgogala

      ” To znaci da su ljudi geneticki prakticki medjusobno identicni. To takodjer znaci i da se ljudska inteligencija ne mijenja ovisno o boji koze ili vrsti pise koju testirana osoba ima medju nogama.”

      Kako onda objašnjavate australske Aboriđine koji spavaju na sred ceste ili Afrikance koji na svom rodnom kontinentu nisu sposobni stvoriti ni dan danas funkcionalnu modernu civilizaciju?! Ili recimo kanadski urođenici… kako to da nisu sposobni imati zdrave zajednice?

      • psst
        imas gresne misli!

        iako, mene zanima sljedece

        ak smo svi isti i neki imaju običaje parit se s rođacima, jebat djecu i živjet u blatu samo zbog trokutizma i kolonijalizma, što je bio to zbog cega uloge nisu bile obrnute

      • Vrlo jednostavno: ne objasnjavam te stvari jer nemam dovoljno podataka. Nisam nikada u zivotu niti vidio australskog aborigina niti bio u Africi. Objasnjavati takve stvari bez dovoljno podataka je besmisleno. Blago tebi ako mozes takve stvari objasnjavati na osnovu wordpressovog bloga. Postulirati inferiornost ili volju velikog Jujua ispod planine se u krajnjoj liniji svodi na istu stvar. Sto se aborigina tice, radi se velikoj grupi ljudi, sa stotinjak jezika:
        https://en.wikipedia.org/wiki/Indigenous_Australians
        U Africi je ta raznovrsnost jos i veca. Svoditi sve na “inferiornost” mi se ne cini prikladnim. U oba se slucaja radi o plemenskim drustvima na nivou broncanog doba ili ranijem koja su se naglo susrela s tehnoloski razvijenom civilizacijom. Ocekivati potpunu prilagodbu unutar dvije ili tri generacije je iluzorno. Savjetujem procitati knjigu Jareda Diamonda “Guns, Germs and Steel”.
        Inace, ni Hrvati ocito nisu u stanju stvoriti funkcionalno drustvo, pa masovno odlaze van. Medju onima koji ostaju ocito ima “superiornih” koji svoju “superiornost” dokazuju kvocijentom inteligencije.

    • >Genetske varijacije unutar tih dviju vrsta su puno vece nego genetske varijacije unutar ljudske vrste.

      Najbeskorisnija izjava ikada. To što su varijacije unutar kategorije veće nego između kategorija nije razlog nesposobnosti kategorija. Da povučem analogiju, veća je varijacija unutar mog i Vašeg tijela (imamo stanice koje probavljaju hranu, stanice koje izmjenjuju plinove, stanice koje provode impulse) nego razlika – stoga ne bi trebala biti razlika između mene i Vas. Postoji naziv za tu logičku grešku, Lewontinova Greška.

      https://westhunt.wordpress.com/2012/01/26/lewontins-argument/

      http://quillette.com/2016/06/23/on-the-reality-of-race-and-the-abhorrence-of-racism/

      >Group categories are constrained by commonly accepted principles such as coherence, parsimony, and predictiveness.Race, then, is not a platonic essence and racial groups are not discrete categories of humans. Instead, race is a pragmatic construct that picks out real variation in the world (which corresponds to shared ancestry) and allows people and scientists to make useful inferences.

      Što se ideje o varijaciji tiče, to je besmislica. Većina genetske varijacije nalazi se unutar neutralnih mjesta. Nebitna je ukupna varijacija, već frekvencija alela koji utječu na neko svojstvo. Crna rasa ima najviše varijacije – no Europljani pokazuju veću varijaciju za boju kose i očiju.

  4. Bolje fakultet nego droga 🙂

    Vjerojatno je istina da se radi o kargo kultu. Medjutim, to sto se ljudi trude steci nekakve diplome, makar i nebitne, tesko je proglasiti necim strasno losim. Pa bolje da roditelji i djeca imitiraju fakultetski obrazovane nego rep pjevace.

    Najvise je problem sto ce mnogi biti razocarani — ali to je neizbjezno, bili bi razocarani i ovako i onako. Place su male, a drustveni status ogranicen resurs.

    Nekakve negativne eksternalije na drustvo ne vidim. I dalje je moguce razabrati bolje od losijih radnika. A da drzava trosi manje na obrazovanje, ne bi smanjila poreze nego bi trosila vise na subvencije maslinama.

    • lose
      inflacija diploma
      kazem, cure se fizicki i zapravo jos cesce psihicki razbole pokusavajuc zavrsit fakuktet ili zavrse na normabelicima
      dobivas ogrgomnu masu dozivotno frustriranih ljudi uvjerenih da su svoje odradiki sada kada imaju diplomu i nije im jasno zasto su placeni kao sss činovnici (a znaju i rade posao sss cinovnika)

      samo to je onako iz prve, da covjek istrazuje sigurno bi se naslo jos

      • Mislim da na iq test netko tko je cca 80 bodova pametan po klasicnim testovima niti na jednom ne moze dobaciti na 120 koliko god put mjerili

        • Stvarno…
          Primjetio sam na sebi da manje gubim vrijeme i brze prolazim lakse djelove testova kada sam za vrijeme trazenja posla rjesavao test valjda svaki drugi tjedan, ili mi se bar cini, ali uza svu uvjezbanost sumnjam da je razlika bila veca od par bodova + ili –

    • plus, zamisli 50 sposobnih studenata medicine i 50 na studiju kojima tamo nije mjesto
      ako osoblje mora vise vremena trositi na drugu grupu da ih dovuce do diplome, prvih 50 je zakinuto i recimo da dobiju par posto losije obrazovanje

      mozda ne zvuci puno, ali to moze znaciti i par posto vise mrtvih u hitnama

  5. Mene više zanima zašto je potreban IQ od baš 120+ da bi se razumjelo i svladalo fakultetsko gradivo. I zašto bi to uopće bilo bitno, valjda je bitnije je li dotično obrazovanje potrebno, a ne je li teško. Kakve veze ima ako sto jako inteligentnih studira filozofiju, ako toliki broj visokoobrazovanih i inteligentnih diplomiranih filozofa nije potreban. S druge strane, možda “health professions” ne zahtijevaju toliki IQ kao filozofija (prema grafu), ali to ne znači da nisu potrebne. A valjda i motivacija igra neku ulogu u svemu tome.

    • jesi li procitao link na cato?
      također, slaze se i s nekim mojim “empirijskim opazanjima”

      graf ne prikazuje iq ekipe koja je usvojila znanje na odredjenim fakultetima, nego prosjek onih koji su zavrsili

    • @strasilo, tko odlucuje gdje je kome mjesto i na koji se nacin ta odluka donosi? Test inteligencije? Nisam siguran da bih se mogao sloziti s time.

      • cak i ako da, zasto se ne bi mogao sloziti s time

        mislim, ne znam kako si se ti zaposlio, no ja sam na svakom svom natjecaju za posao rjesavao test opcih sposobnosti i on je ako ne najvazniju, jedan od glavnih kriterija

        koja je razlika?

        • Ja sam se zaposlio u SAD, gdje i dan danas zivim. Zato i nemam dijakritickih znakova na tipkovnici. I nitko me nikada nije pitao za test inteligencije. Uzgred budi receno, nisam siguran da psiholozi koji u Hrvatskoj testiraju inteligenciju nisu zavrsili fakultet i dobili posao preko veze, sto baca malko drugacije svjetlo na rezultate tih testova i njihovu relevantnost.
          Odgovor na pitanje kako sam se zaposlio je jednostavan: imam svoju reputaciju i preporuke. Reputaciju, medju ostalim, temeljim i na dvije objavljene strucne knjige i par clanaka. Preporuke i ljude koji potvrdjuju moje znanje mozes naci na mojoj LinkedIn stranici. Stranica je javna i mozes je slobodno pogledati.

  6. Da. Lik nigdje ne objašnjava kako je došao do svoje brojke, osim ako ne bi trebali pretpostaviti nekakvu korelaciju sa SAT-om. A niti ti odakle ti “5% srednjoškolskih maturanata u Hrvatskoj sposobno je svladati fakultetsko gradivo.”, osim ako do toga nisi došao empirijskim opažanjem. (koje fakultetsko gradivo?)
    Moje “empirijsko opažanje” mi govori da su ljudi uglavnom sposobni usvojiti znanje na fakultetima koje su upisali. Pa čak i gluplje žene na glupljim fakultetima. Možda ne bi uspjele na matematici ili fizici, ali na svojim glupljim fakultetima to mogu. Ako ne uspiju to uglavnom nije zbog nedostatka intelektualnih kapaciteta, nego truda i motivacije etc. A je li neki program potreban valjda ne ovisi o prosječnom IQ-u ljudi koji su ga završili nego o drugim kriterijima npr. potrebi na tržištu rada i sl.

    • taknuo sam zivac?

      mislim da sam u postu dovoljno jasno objasnio otkud koji zakljucak tako da ga slobodno opet procitaj

      moje empirijsko opazanje je dijametralno suprotno od tvoga,
      i primjecujem da vecini zavrsenih kolega(ica) s iskreno ne tako teskog faksa koji su ga, da, uspjesno zavrsili, dan danas u radnom okruzenju nisu jasni ni neki osnovni koncepti koje su trebali svladati, a kamoli nesto naprednije/zanimljivije

      • Nisi, čak niti ne isključujem da si možda načelno u pravu. Malo mi ide na živce ta “taknuo sam zivac?” fora – po istoj bi logici mogao sugerirati da je tvoje prividno ženomrstvo rezultat diranja u neki živac.

        No…ne nisi ništa dovoljno jasno objasnio, dao si tvrdnju potkrijepljenu ničim osim svojim empirijskim istraživanjima, odnosno anegdotama. I ja mogu dati primjere osoba koje su vjerojatno zalutale na fakultete – pa od toga neću raditi pravilo.

        Što se tiče doktora, stvarno ne znam kakvi su to scenariji gdje polovica njih, ili čak veliki postotak, kurca ne kuži. Oni koji nisu za to se ili ne upišu ili odustanu nakon prve godine kad vide ta do nije za njih. Ako netko uspije završiti to već nešto govori o njegovoj/njezinoj sposobnosti. Neće svi biti budući nobelovci ili svjetski priznati neurokirurzi, ali ne znači niti da će biti potpuno nekompetentni. Uostalom, ako nam fakulteti izbacuju nesposobne liječnike, onda to više govori o tim fakultetima.

        • ako mi ne mozemo raspravljat o distribuciji iqa po spolovima bez da me proglasis zenomrscem, onda jesam taknuo u zivac

          ako ti nije jasno gdje su doktori koji pola vremena kurca ne kuže posjeti neku hrvatsku bolnicu ili dom zdravlja

          da li shvacas da idejom da zavrsavanje fakulteta govori nesto o necijoj sposobnosti ti impliciras da su uvodjenjem bolonje Hrvati postali sposobniji odnosno pametniji, dok je istina samo da vise ekipe koja ne shvaca svoje gradivo dobiva diplome (i da to reci ne znaci da ja mrzim tu ekipu)

          pps procitaj opet

      • Je li ti ikada palo na pamet da u Hrvatskoj poslove ne dobivaju najsposobniji, nego se izbor vrsi po sasvim drugim kriterijima? Te tvoje kolegice kojima nisu jasne osnove struke vjerojatno dolaze iz drustveno prihvatljivih obitelji, da se posluzim jezikom iz jedne poznate sudske presude. Njihova sposobnost ili manjak iste ne igra nikakvu ulogu u njihovom orijemu na radno mjesto. To baca malko drugacije svjetlo na tvoja empirijska opazanja. Ja, recimo, radim u velikoj softverskoj firmi kao konzultant, a usput konzultiram i za jos jednu, puno manju firmu, koja posluje na potpuno drugom trzistu. Istina je da je najveci broj mojih kolega muskog spola, ali ono zena sto imamo su izvrsne u svom poslu, inace ne bi opstale. Usput receno, nikada nisam mjerio svoj IQ.

        • mgogala, mislim da je baš divno što ti radiš na izuzetno zahtjevnom radnom mjestu i što si sposoban za to (teorija predviđa postojanje takvih ljudi) i što imaš malen broj kolegica, ali ipak ih ponešto imaš (teorija zapravo predviđa takvi distribuciju), ali anegdotama mi jednostavno ne dokazuješ da je više od 10% populacije u SADu ili manje od pola toga u Hrvatskoj sposobno savladati matematiku i ostala znanja koja moraju savladati da bi bili akšual stručnjaci

    • vezano za zadnji dio, vracam se na svoj primjer s doktorima

      sve da je na trzistu i potrebno 100 doktora, od situacije u kojoj imas 50 kompetentnih doktora s rupama u znanju i 50 doktora koji ne kuze koji kurac rade pola vremena, ocito bi bila efikasnija i preferabilna situacija u kojoj imas 50 kompetentnih doktora i 50 kompetentih tehnicara koji bi bili u stanju preuzeti jednostavnije slucajeve

      ako imamo prvu situaciju to meni nije efikasno rjesenje do kojega trziste nuzno dovodi, i mozemo samo raspravljati da li je to zbog drzave, nesavrsenih informacija ili zato sto se akteri na trzistu suprotno teoriji ne ponasaju racionalno

      no sto je efikasno je vec ocito

      • Kako ocjenjujes kompetenciju doktora? Mislim da bi to trebali ciniti njihovi nadredjeni, ili profesori na fakultetu. Obicno ljudi koji nisu u stanju usvojiti gradivo ne diplomiraju.

    • To je kao da si rekao da patuljak može uspjeti u košarci kroz motivaciju i rad, ili recimo da se pojedinac sa BMI 30 može utrkivati sa Usainom Boltom.

      • Ako netko ima IQ ispod 80 nikakav mu trud neće pomoći, ali ja tvrdim da većina ljudi koja upiše fakultete, uključujući i žene, imaju sasvim dovoljne kapacitete da traženo znanje ne samo naštrebaju nego i usvoje. Druga je stvar kakvo je to stečeno znanje i koliko su ljudi motivirani da zaista nešto nauče, a ne samo odrade ne bi li dobili papir.

  7. Btw, da se razumijemo, kad bi se u Hrvatskoj napravio graf poput onog gore mislim da bi se dolje lijevo našli ponajviše fakulteti koji služe za štancanje diploma. To je razlog da se državni poticaji za njih ukinu, a ne glupost ili pamet njihovih studenata per se. Dapače, to bi stvorilo poticaj najboljima među njima da se okrenu ozbiljnijim fakultetima.

    • Obrazovanje je usluga kao i popravljanje zuba. Ako placas zubara, zasto ne placati i obrazovanje? Zasto ne napraviti rang listu skola, po uspjehu koji njihovi ucenici imaju na standardiziranim drzavnim testovima? Uvodjenje IQ-a u cijelu pricu mi se cini bespredmetnim. Skolstvo bi trebalo biti regulirano zakonom ponude i potraznje, bas kao i mnogo drugih stvari. Cijela prica s kvocijentom inteligencije ne sluzi nicemu i odvlaci paznju od pravih problema a to su cijena skolstva i usluga koju za te novce ljudi dobivaju.

        • To je u krajnjoj liniji njihov problem. Svatko treba sam procijeniti moze li nesto napraviti ili ne i tu procjenu potkrijepiti svojim novcem. Ne postoji objektivna mjera kojom bi se odredilo moze li netko usvojiti znanje ili ne. IQ svakako nije objektivna mjera, to bi ti trebala reci i sama logika. Svodjenje ljudske sposobnosti na jedan broj je naprosto prevelika simplifikacija za moj ukus. Nije moguce unaprijed odrediti tko moze usvojiti znanje a tko ne. Brojka koju nazivamo kvocijentom inteligencije svakako nije mjerilo te sposobnosti, ako uopce jest mjerilo bilo cega. Drugo je pitanje, koje vidimo u isjecku sa Schiff radija, koliko se studiranje uopce isplati. To je pitanje obradjeno u spoofu sa SatireWire na slijedeci nacin: http://www.satirewire.com/news/0006/satire-ellison.shtml

  8. Možemo raspravljati, samo kažem da se ostaviš živaca i nepotrebnih insinuacija jer to može krenuti i u tvom smjeru. Ne branim niti sebe niti ikog koga znam, čak mi niti tvoji zaključci nisu osobito mrski.

    Nemam previše iskustva s doktorima, ali čak i da imam, ne bih na temelju svog iskustva mogao generalizirati. Ako tvrdiš da znatan postotak doktora intelektualno podkapacitiran da obavlja svoj posao onda moraš ponuditi nešto više od savjeta da posjetim bolnicu ili dom zdravlja. Ćak i ako stanje u sustavu loše, to nije dokaz da je za to kriv preniski iq ljudi koji tamo rade.

    Ja sam govorio o medicini koja je relativno zahtjevniji fakultet pa utoliko oni koji su je prošli već su nešto dokazali što se tiče svojih sposobnosti i predanosti. Ponavljam – a za to nemam neki čvrsti dokaz, kao niti ti – držim da su gotovo svi koji upišu neki studij, od matematike do socijalnog rada, u stanju shvatiti i usvojiti gradivo. Nije problem nedovoljno visok iq. Problem je što ,mnoge ljude uopće ne interesira to što su upisali i ne vide nikakvu dublju svrhu osim da dobiju diplomu. Kao što mgogala kaže, svesti sve na iq je prejednostavno.

        • ako osporavaš da je provjerena i standardizirana procjena opće mentalne sposobnosti koja usto ima neporecivo dobru sposobnost procjene budućih rezultata dokaz bilo čega, a osporavaš, rasprava s tobom je čisto gubljenje vremena

      • Onda bi za početak trebao imati podatak koji je kod nas prosječni iq završenog studenata matematike, fer-a, medicine…ekonomije, prava. A čak je i onda upitno kako bi točno dokazao da taj prosjek nije dovoljan za svladavanje traženog gradiva,

        • takvi podaci su u Hrvatskoj ako se ne varam tajni i da sada prekopavam brda i doline da ih se dokopam? i dodatno, koja je uopće poanta?

          ja gore nisam ni na bilo koji način manipulirao podacima, uzeo sam prosječan IQ u Hrvatskoj prema podacima iz medija – 90 i pretpostavio normalnu distribuciju

          ako ti imaš kakva saznanja da je prosječan IQ u Hrvatskoj ipak veći od 90, ili da smo svjetski fenomen pa distribucija nije normalna, daj referencu pa ću rado napravit update grafa

        • @Kekslin

          Gleda se standarna devijacija čitave populacije, a ne samo partikularnog seta. Fakultetski obrazovani pojedinci imaju svoj odvojeni IQ set sa vlastitim standardnim devijacijama. Na Harvardu je primjerice prosječni IQ oko 140 bodova. U Hrvatskoj generalno (odokativno) svega 3% ima kvocijent inteligencije iznad 117 bodova ako je prosječna baza 90 bodova za čitavu populaciju. 115 IQ bodova je IMHO minimum koji je potreban za fakultet… bilo koji, od humanistike na dalje. Dakle 3-5% učenika ima genetsko-psihološku predispoziciju za ulazak u fakultet od SVIH maturanata srednje škole. Ako je broj maturanata u prosjeku 40,000 učenika (manji je), onda je to svega 1,200 do 2,000 učenika na području cijele Hrvatske koji su intelektualno podobni za upis na fakultet. Realna brojka je još i manja iz razloga što motivacija i moral kod svih nisu isti. Fakulteti su danas činjenično financijske crne rupe koje služe predominantno kao vrtići za odraslu djecu.

          https://brainsize.wordpress.com/2014/07/12/the-iqs-of-academic-elites/

        • @bla

          hvala na linku, zanimljivo

          preletio sam tablicu, i više manje mi je sve u skladu s mojim očekivanjima gledajući stupanj uređenosti društava, zapravo me u oči ubola samo Irska i Hrvatska (i Bosna), i tak da ne znam što da ona mislim o tome

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s