Veliki eksperiment

praktična eugenika 101

 

Eugenika (od grčkog εὖ eu, “dobro” and γένος genos, “grupa, rasa”)

Skup vjerovanja i praksi koji ima za cilj poboljašnje genetske kvalitete ljudske populacije.

Filozofija koja zagovaranja poboljšanje ljudske genetike kroz promociju viših stopa reprodukcije onog dijela ljudi s poželjnim osobinama (pozitivna eugenika), ili smanjenje stopa reprodukcije i/ili sterilizaciju ljudi s manje poželjnim ili nepoželjnim osobinama (negativna eugenika), ili oboje.

 

 

Zamislite da možete izvršiti takav utjecaj na neko dano ljudsko društvo da ga za sve praktične svrhe vi oblikujete.

Zamislite također da postoji negativna sprega između inteligencije i stupnja kontrole koje generalno možete vršiti nad takvim društvom – da će ne nužno, ali generalno, inteligentnija populacija uz to što će biti individualnija i međusobno manje nasilna, biti i manje pokorna te teže kontrolabilna i manipulirana.

Postoji dakle trade off, inteligentnija, produktivnija, manje nasilna i teže krontrolabilna populacija vs manje inteligentna, manje produktivna, više međusobno nasilna ali isto tako podložnija manipulaciji i lakše kontrolirana nasiljem populacija.

 

Pozivam Vas da za stoga osmislite:

  1. kako utjecati na to društvo kako bi se ono postepeno transformiralo prema društvu inteligentnijih ljudi;
  2. kako utjecati na to društvo kako bi se ono postepeno transformiralo prema društvu kontrolabilnijih ljudi.

 

 

Moji odgovori na dani problem idu kako slijedi.*

 

Da pokušavam stvoriti društvo inteligentnijih ljudi promovirao bih takav sustav vjerovanja u kojem je svatko sam na svijetu i odgovoran sam za sebe i svoje postupke. Ne samo da eventualno spasenje pojedinca, već i blagostanje na ovome svijetu, ovisi o samom pojedincu i njegovom trudu uloženom u isto.

Možda bih sastavio ovakav popis.  Požuda, neumjerenost, pohlepa, nemar, bijes, zavist, oholost. Posebno bih se pobrinuo da na tome popisu bude zavist. Upravo je zavist ta koja je najgora od svih i koju bih se najviše trudio iskorijeniti. Ne samo zato jer su vječno zavisni pojedinci patetični, već i zato što “uvijek mi je netko drugi kriv” zapravo potiče i manje i više sposobne ljude da sami ne pokušaju popraviti vlastiti položaj.

Promovirao bih gospodarski sustav u kojem se moja populacije pobrinjava za svoje vlastito preživljavanje i blagostanje individualno, dobrovoljno trgujući svojim radom i imovinom. Gdje bi onda oni koji su u takvom sustavu efikasniji u prikupljanju resursa (inteligentiji) češće širili svoje gene.

Ne samo to, već bih poticao političku i gospodarsku decentralizaciju na svakom koraku, kako bi ne samo pojedinci međusobno konkurirali jedni drugima, već bi i podgrupe populacije međusobno konkurirale jedne drugima.

 

Da pokušavam stvoriti društvo kontrolabilnijih ljudi gurao bih takav sustav vjerovanja u kojem je svatko ovisan ovisan o nekome ili nečemu. Ne samo da eventualno spasenje pojedinca, već i blagostanje na ovome svijetu, ovisi o nekome ili nečemu drugom.

Svima bi bilo jasno dano do znanja da su samim rođenjem na ovaj svijet oštećeni, zaslužuju i imaju pravo na nešto. Ukrali su, tajkuni, i kakvi god treba stvarni ili izmišljeni grijesi iz prošlosti bi uvijek bili glavne priče koje bih poticao. Ponovite zamnom: lopov ovaj, lopov onaj, pravda, pravda, ukrali su, ukrali su, pravda, pravda.

Promovirao bih gospodarski sustav u kojem je moja populacije ovisna, ako već ne za svoje golo preživljavanje i blagostanje, onda već bar za život u starosti, obrazovanje, zdravstvo i slične pravedničke stvari. Gdje bi onda ne samo nestalo povezanost efikasnosti u prikupljanju resursa sa širenjem gena, nego bi se pojavila i obratna pojava.

Ne samo to, već bih poticao političku i gospodarsku centralizaciju na svakom koraku, kako nitko nikada ne bi konkurirao nekome drugome i tražio nova rješenja za ama baš išta, već samo tražio pravedno milosrđe od velikog centra.

 

Bar što se ekonomskih aspekata tiče, prvo rješenje možemo slobodno nazvati i kapitalizmom, a drugo socijalizmom.

 

* Zaj.ebavam se, da pokušavam stvoriti društvo inteligentnijih ljudi prije svega bih zabranio brakove rođaka jer takva sparivanja dokazano stvaraju nasilne fizički i retardirane mentalno imbecile. Sve drugo dolazi tek nakon toga.

2 thoughts on “Veliki eksperiment

  1. Nadolazeca plima podize sve brodove. Nekad ne tako davno slabiji i/ili gluplji su vise umirali. S razvojem tehnologije hrana i skloniste su pojeftinili. Tako da ces i u najcistijem kapitalizmu imati situaciju da s vremenom raste broj ljudi koji samo jedu i razmnozavaju se🙂

    Inace, jedna stvar koju sam primjetio da proroci disgenickih trendova (ne mislim na tebe) zanemaruju je ceteris paribus. Ceteris paribus, zene preferiraju inteligentnije muskarce. Tako da u zamisljenoj situaciji gdje nema okolisnih ogranicenja i jedino sto odredjuje kompoziciju sljedece generacije je zenski izbor, trend ce biti eugenicki.

    Zamislimo (nerealnu) situaciju gdje su svi inteligentni muskarci strkljavi slabici, a svi glupani zdravi i snazni. Zamislimo da se niti jedan od inteligentnih ne uspije prokreirati.

    U sljedecoj generaciji muskaraca imati cemo masu snaznih iako malo tupljih nego sto su mogli biti. Medju njima ce naravno postojati normalna distribucija inteligencije, neki ce biti bas pravo tupavi a neki nesto bistriji. Ovi potonji ce biti zanimljiviji zenama. I u sljedecoj generaciji opet isto. Inteligencija je pozeljna osobina, trend je sam od sebe eugenicki u tom smislu.

    Ideja disgenickog trenda pociva na pretpostavci da uz inteligenciju nuzno idu nekakve otegotne okolnosti, poput fizicke retardacije i slicnog. Nema dokaza za to. Nit su slabi strkljavci nuzno inteligentni, nit su inteligentni ljudi nuzno slabi strkljavci.

    • Molyneux’s ima onu svoju izreku intelligent people do not breed well in captivity. I jako se to lijepo slaže s mojim postom, al zapravo uopće nisam siguran koliko je to točno.

      Što se inteligencija je ceteris paribus poželjna osobina tiče, apsolutno se slažem, samo se ne slažem da je ceteris paribus. Žene se pale i na agresivnost, i to žešće, a ja tvrdim da postoji negativna povratna sprega inteligencije i agresivnosti (ne slabosti).

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s