Pogled s desne strane (2)

postoje li vlasnička prava dok nitko nije voljan+sposoban zaklati za njih? 

 

U prethodnom postu razmatrali smo može li slobodno tržište pružati obranu (tj. zaštitu vlasničkih prava) i zaključili da je to nemoguće. Naime, svi takvi pokušaji nužno će završiti monopolizacijom zaštite vlasničkih prava na određenom području od strane neke ogranizacije ili grupe, odnosno, nekim oblikom države.

 

Priča međutim tu ne staje, već se iz nje može logično postaviti pitanje, a što su to uopće vlasnička prava? Da bi točno objasnili nedoumicu, zamislimo sljedeći primjer.

Vi kao osoba vjerojatno pretpostavljate da imate pravo raditi sa sobom što želite, odnosno da ste sami svoj vlasnik, imate vlasničko pravo na samoga sebe, slobodni ste.

Pretpostavite sada da ne gnjaveći nikoga Vi slobodni šetate šumom i susretnete sljedeću ekipu:

Davitelj djece i njegov sljedbenik

Masovni ubojica i njegov sljedbenik

Stari Kublaj kolje bez problema svakoga se nađe pred njim, a Marko zna jedi karate. Ne samo što smatraju da bi bilo zgodno da postanete Kublajev rob, nego će vas i bez problema prebiti, staviti u vreću i odvući do rudnika u kojem ćete do kraja života nabijati kamen u Kublajevu slavu. Nakon što vas Marko siluje u šu.ak.

Pitanje je sljedeće. Sve ako Vi osobno i imate nešto protiv toga, niste sposobni sami nadvadati dvojicu na slici i sačuvati svoju slobodu, odnosno vlasništvo samoga sebe. Da li u tome slučaju Vi i dalje posjedujete sami sebe?

 

Zamislimo sada da Vi i vaših 9 dobrih prijatelja ne gnjaveći nikoga slobodni šetate šumom i susretnete ekipu na slici gore.  Oni opet smatraju smatraju da bi bilo zgodno da postanete Kublajevi robovi  koji ćete kraja života u nekom rudniku nabijati kamen u Kublajevu slavu, a Marko bi vas sve do jednoga silovao u šu.pak. Međutim, Vas je sada 10, i iako je Kublaj ubojica samo takav a Marko zna jedi karate, iako bi koji od vas vjerojatno kupio prilikom obrane vaših života, odnosno vaših vlasničkih prava, vjerojatno bi uspjeli nadvladati ih i obraniti sebe (i svoje šupke).

Da li u tome slučaju Vi i vaši prijatelji i posjedujete sebe?

Odgovor je da, ali primjetite, samo u slučaju ako se borite zajedno i branite jedno drugoga i njegovo vlasništvo na samoga sebe.

 

Ako ideju proširimo na njenu logičku sljedbu, sa vlasništva osoba na vlasništvo stvari, onda dolazimo do sljedećeg zaključka:

Vi ste vlasnik svojih prava samo ako ste dio grupe koja će međusobno surađivati i koristiti nasilje prema onima koji nisu članovi te grupe kada se vaša vlasnička prava (osoba, imovina) ugroze. 

Dodatno, ako vaša grupa tolerira ili prihvaća članove koji nisu voljni braniti vlasnička prava drugih članova grupe (i štiti njihova prava bez “naknade”), Vaša prava postaju manje sigurna.

 

Kao objašnjenje druge tvrdnje:

Zamislite da u primjeru gore šetate s 4 dobra prijatelja i 5 zaposlenika Centra za mirovne studije za koje naivno mislite da su vam prijatelji. Iako bi Vi možda naivno u slučaju potrebe branili njih, i naivno očekivali od njih pomoć, 5 zaposlenika Centra za mirovne studije ne da ne bi učinili ništa da Vama i vašem prijatelju pomognu da se obranite. Ne samo da ste šetali sa krivim ljudima, ne samo da bi vaša taktička pozicija u borbi za svoj šupak koji slijedi bila ugrožena zbog Vaše pogrešne procjene zaposlenika Centra za mirovne studije, već bi isti vjerojatno sabotirali vas petero koji bi se pokušali braniti budući da bi po njima takva samoobrana bila nepoštivanje kulturnih običaja dvojca koji ste susreli.

 

Što se tiče teorije po kojoj vlasništvo proizlazi iz prvog mirnog posjeda:

Ne. Mislim, to je lijep način za uređivanja međusobnih odnosa unutar grupe, članovi takve grupe (/društva/države) želite biti, ali jednostavno nije točno.

 

Što se tiče teorije po kojoj vlasništvo proizlazi iz rada uloženog u stvar:

Ista je ili konfuzna i besmislena nadogradnja prvog mirnog posjeda i slijedom tome ima isti problem (jednostavno nije točna), ili je samo konfuzna i besmislena.

 

Što se tiče utilitarističkih teorijica:

Krive su. A kako osim što su krive, njihovo razmatranje isto tako oštećuje i mozak, ovdje stajemo.

4 thoughts on “Pogled s desne strane (2)

  1. Kako bi ova teorija objasnila postojanje manjih država poput San Marina? Takve države bi mogle biti poražene i opljačkane za jedno popodne.

    Ako je tvoja ideja da su vlasnička prava samo konvencija, onda mi se tu čini zanimljiva opaska H-H Hoppea – vlasnička prava nisu konvencija u smislu u kojem su vožnja lijevom/desnom stranom ceste ili upotreba različitog pisma (ćirilica/latinica) konvencije. Promjenom tih konvencija ne bi se dogodilo ništa toliko značajno u našem životu, ali odbacivanjem ideje o privatnom vlasništvu bismo ušli u stanje permanentnog sukoba jer dvije osobe ne mogu posjedovati istu stvar.

    • Ok, tu sam vjerojatno ja kriv jer sam išao za cacthy podnaslovom, no…

      Ja ne tvrdim da će vlasnička prava prestati postojati, već će se promjeniti nositelj i/ili obujam vlasničkog prava.

      Recimo, ako u primjeru 1 preživiš sukob, tvoja osoba i dalje postoji, postoji i pravo na nju, ali sada će vlasništvo izgledati drugačije
      ili Kublaj posjeduje tvoju osobu
      ili Kublaj posjeduje dio tvoje osobe (rad), a Marko drugi dio (šupak)
      ili ti čak i dalje posjeduješ dio svoje osobe (svoj rad iznad određene norme i ograničenu slobodu kretanja), dok Kublaj posjeduje dio (rad unutar norme i slobodu kretanja u širem smislu)
      ili neka takva kombinacija

      Ponta je u tome da ti više (u potpunosti) ne posjeduješ sebe.

      Što se San Marina tiče, ja ga smatram pitanjem eksternalija.
      Da objasnim, zamisli da se San Marino ne nalazi okružen Italijom. Zamisli da se nalazi takav kakav je okružen Afganistanom. Kako dugo misliš da bi vremena prošlo prije nego što je poražen i opljačka u jedno poslijepodne?

  2. Nije da se ne slazem, nego da prokomentiram. Prvo, imamo ovdje poznati IS vs OUGHT. Da, cinjenica je ti neko pravo (ne samo vlasnicko) malo vrijedi ako postoji netko jaci tko misli drukcije. Medjutim, to je za teoriju prava/pravde gotovo irelevantno. Kad se pitamo ima li taj Marko pravo ciniti s tvojom zadnjicom sto mu je volja, nebitno nam je zna li jedi karate ili je strkljavi i kratkovidni pisar po janjecoj kozi.

    Zadrzimo se na primitivnim (nasilnim) drustvima i odnosima. Uopce ideja prava i pravde se originalno odnosila samo na clanove grupe/plemena/drzave. Na odnose tebe i tvog prijatelja, ili devetorice prijatelja. Implicitan je visi autoritet (cijelo drustvo, ili vladar) koji ce, u slucaju problema medju vama, ono sto se smatra pravdom provesti u djelo, silom ako treba. Tu su onda bitne definicije i konvencije oko vlasnistva, na primjer.

    Originalno (povijesno), clanovi izvan grupe nisu imali NIKAKVA prava. Rimsko pravo se odnosi na gradjane Rima i nikoga drugoga. Ako nesto ukrades drugom plemenu, ili ubijes nekog negradjanina, to nije stvar koja se moze utjerivati na rimskom sudu.

    Dakle nesto zanimljivo u tvom primjeru je da i Kublaj i Marko mogu biti uzorni gradjani u svom vlastitom plemenu. Maltretiranjem drugih plemena i otimanjem stvari ili slobode oni ne krse nikakav zakon u svoje vrijeme.

    Tek kasnije razvija se teorija prirodnih prava, univerzalnih ljudskih prava, itd, vidi razvoj Jus Gentium u rimskom pravu.

    Imas li pravo na nesto ako to ne mozes provesti? Rekao bih da imas. Ako ti jaci od tebe nesto ukradu, i dalje imas pravo na to. Ako postoji visi autoritet, onda ce definicija prava odrediti njegovo postupanje. Ako ne postoji, onda ce definicija prava odrediti stavove trecih strana (pojedinaca) o cijoj podrsci ovisi, hoces neces, kako ce stvar na kraju zavrsiti. To pod uvjetom da ste i ti i Kublaj clanovi istog drustva.

    • Zašto bi rekao da imaš pravo na nešto ako to ne možeš provesti?

      Mislim, da se ne shvatimo krivo, ovo OUGHT je meni jedan od temeljnih stupova civilizacije, ali kada god pokušam prirodnim pravima objasniti bilo koji komplicirani ili marginalni slučaj moram izvoditi mentalnu gimnastiku da bih to nekako ugurao unutra i na kraju je to vjerodostojno kao geocentrizam. A to je problem.

      Još uvijek si ne mogu u glavi posložiti zadovoljavajuće objašnjenje zašto oni Somalijski gusari ne bi imali pravo na gusarenje kada se služim teorijom prirodnih prava, a o tome smo mi razgovarali prije valjda pet godina.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s