Triffinova dilema

onako kako je ja razumijem

 

Da moram nabrojati koji su to najvažniji uvidi koji su napravljeni u ekonomiji kao znanosti u 20. stoljeću, nabrojao bih cca 5 njih. 2 su Misesova, problem kalkulacije u socijalizmu i austrijska teorija gospodarskog ciklusa, tu je Solow–Swan model koji objašnjava gospodarski rast u dugom roku, tu je Hotellingovo pravilo koje objašnjava upotrebu ograničenih resursa tijekom vremena, a 5. definitivno nije Coase nego Triffinova dilema.

 

 

A Triffinova dilema je jedna zanimljiva i očita stvar koja se prvi puta pred mojim očima pojavila kao gotovo fusnota u mome udžbeniku iz Monetarne politike (to je bilo prije Bolonja dumbed down udžbenika kada su čak i u udžbenicima tu i tamo znale pisati zanimljive sitnice). Ukratko, ide ovako:

Recimo da vaša (fiat) valuta postane rezervna svjetska valuta. Vaša država/društvo kao društvo sada možete koristiti seigniorage. Čuli ste za seigniorage? Ono kada država tiska novac koji zamjenjuje za robe i usluge? E pa, ovo je slično. Vaša država/društvo tiska novac koji zamjenjuje za inozemne robe i usluge.

Ali, ako vi to stvarno radite, jednako kao što bi domaći seigniorage doveo do inflacije i kraha valute nakon previše otisnutog novca, tako i slanje novih količina rezervne valute u inozemstvo dovodi do prevelikih zaliha te rezerve, gubitka povjerenja u rezervnu valutu, odbacivanja te rezervne valute i njenog vraćanja u zemlju emitera, odnosno inflacije i kraha valute.

 

Tiskati li ili ne tiskati?

S jedne strane ako tiskate, dobivate džabe stvari za svoju populaciju koja će biti sretna, jer hej, džabe (ideja se zove socijalna država). Lakše financiranje vojnih ekspedicija ako furate na to. Možete čak i vojnom silom poticati održavanje svojega statusa rezervne valute. (Ideja se zove NWO).

S druge strane znate (ili predosjećate) da to ne može trajati vječno. Ako se upustite u tu igru, pitanje je desetljeća kada će vas status imanja rezervne valute dovesti do kraha te rezervne valute, ali prije toga, i do uništavanja vašeg domaćeg gospodarstva.

 

Tiskati li ili ne tiskati?

Kako su u pitanju države, odgovor je naravno tiskati. (Usprkos nazivu, Triffinova dilema uopće nije neka dilema…)

Međutim, ono što kod Triffinove dileme nije toliko zanimljivo su neki matematički odnosi na financijskim tržištima i slične kratkoročne spike kojima se bavi većina napisanog o temi. Ako razmislite, ono što je stvarno zanimljivo je su spore dugoročne promjene koja se događaju s državom/društvom koja ima status rezervne valute.

Očito, da bi neka (fiat) valuta dobila status rezerve, društvo koje je koristi mora biti produktivno. Državna potrošnja mora biti kontrolirana. Valuta se ne smije tiskati samo tako, mora biti praktično najmanje tiskana u svome globalnom okruženju. Inflacije nema. To je u osnovi jedno zdravo i snažno društvo.

 

Tijekom desetljeća, stalna pojava je da se bar dio domaće potrošnje financira tiskanjem novca. A kako ta dobra i usluge koje se troše dolaze iz inozemstva, nije u pitanju preraspodjela unutar zemlje i prikriveno oporezivanje kao u klasičnom tiskanju novca. Cijelo društvo, ili bar većina, uživa veći životni standard od svoje produktivnosti.

Proizvodni kapaciteti se sele u inozemstvo. Rezervna valuta toliko je jaka da se proizvodnja u inozemstvu više isplati nego u zemlji i, sve drugo isto, nema toga protekcionizma koji će to spriječiti. Čim dobavljate iz inozemstva tiskanjem novca, imate deficit platne bilance. Deficiti platne bilance postaju uobičajena stvar.

U najboljem slučaju, domaći proizvodni kapaciteti neće rasti stopama rasta potrošnje. Alternativno, može vam se događati čak i da se domaći obujam proizvodnje roba i usluga i smanjuje i supstituira uvozom iz inozemstva koji se plaća emisijama domaćeg novca.

Efekti su razorni i u drugim dijelovima vašega domaćega društva. Kako lifrate novo emitirani novac u inozemstvo? Izravno iz tiskare? Ne, preko financijskog sustava. Financijski sustav prerasta stvarne potrebe domaćeg tržišta i događa se ogromna misalokacija resursa u njegovu korist. To je samo jedna od misalokacija resursa koje se događaju.

Desetljeća takvoga života mijenjaju sve od mentaliteta vašega stanovništva do vašega političkoga sustava.

I cijelo to vrijeme kako postajete sve ovisniji, sve nužnije postaje takvo financiranje domaće potrošnje, i time sve bliži krah i gubitak statusa rezervne valute. S druge strane, vaše gospodarstvo je s godinama sve manje zdravo u odnosu na ostatak svjetske ekonomije, i što više vremena prođe, to će u lošijem stanju dočekati krah i kretanje od nule.

 

Čak i da smatrate da je to problem, što zapravo možete napraviti sve da i želite dobro? Ponavljam, čim dobavljate iz inozemstva tiskanjem novca, imate deficit platne bilance.

Carine? Žalim, i dalje imate deficit platne bilance.

Devalvacija valute? Žalim, i dalje imate deficit platne valute.

Subvencije domaćoj proizvodnji? Žalim, i dalje imate deficit platne valute.

Jedini način da problem riješite je… da se odreknete statusa rezervne valute. Ali to je zapravo jedino što nikada voljno nećete napraviti, jer ste vjerojatno već otišli predaleko, i zato jer jednostavno nećete.

 

Sve to budi rečeno, Triffinova dilema se odnosi na SAD, predviđa krah dolara, ja bih rekao da lijepo odgovara predviđanjima koje se mogu izvući iz nje, a krah dolara i gubitak statusa rezervne valute još uvijek čekamo.

5 thoughts on “Triffinova dilema

  1. Sad cu ti teci isto sto pricam svom kolegi koji kupuje srebro i zakopava ga u dvoristu (dobro, ne zeli mi reci gdje ga zakopava).

    Kad se jedna papirnata valuta pokvari, ljudi ne prelaze na srebro, zlato i skoljke, nego na prvu sljedecu dostupnu papirnatu valutu. Kad je bila inflacija HRD ili hiperinflacija srpskog dinara, ljudi su presli na DM (inflatorna valuta koja je rasla oko 2% godisnje) a ne na crnogorske zlatnike iz ranih 1900-ih.

    Dakle inflacija USD je nuzan ali ne i dovoljan uvjet da USD ode kvragu. On mora postati losiji od drugih dostupnih alternativa. Ako malo razmislis o alternativama, Jen, Yuan, Euro, CHF — svi su jos gori od USD, nestabilniji, manje predvidivi i vise podlozni politickim manipulacijama.

    Odnosno USD ima jos puno lufta, moze se jos kvariti, prije nego ga pocnemo napustati.

  2. Barroso u Goldman Sachsu🙂

    Di je sad onaj klip gdje laprda o revoluciji. Eh.

    I treba li boljeg dokaza o sprezi financijskih korporacija i vlasti.

    • Koji je tom Goldman Sachsu? Mislim, ionako pola svijeta misli da je to Mordor, a oni oni objave da su slučajno zaposlili još jednog orka, tj Barossa…

  3. Pingback: 300-ti

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s