Ekonomske posljedice slobodne trgovine

ili, što se događa kada je kapital mobilan

 

Opet raspravljamo o slobodnoj trgovini, ha? Radnici su opet čuli da će bit plaćeni kao djeca koja šivaju tenisice u tvornici u Bangladešu, ha? Opet su se javile kritike slobodne trgovine koje ispravno primjećuju, ali i kapital je mobilan, i može napustiti bogate zemlje i otići u siromašne i time izjednačiti plaće na svjetskoj razini, ha? Zagovornici slobodne trgovine opet baš i ne znaju napraviti uvjerljiv argument protiv toga, ha? Svi se vrpolje, ha?

nope

 

Potvrdit ću najprije svojim čitateljima činjenicu da je 19stoljetni model slobodne trgovine nepotpun, da je i kapital mobilan, i još i mobilniji nego što je prije bio, da može napustiti i bogate zemlje i otići negdje dalje, i da odlazak kapitala znači i nižu produktivnost i niže plaće radnika.

 

A onda ću raširiti svoju prethodnu bilješku:

Kapital je zapravo fascinantno slabo mobilan između različitih društva/država/ekonomskih područja. Kako to znamo? Pa, iako se zadnjih desetljeća s porastom slobodne trgovine mobilnost kapitala povećava i pokrenulo se ujednačavanje dohodaka na svjetskoj razini, i dalje je Nijemac drastično produktivniji od Hrvata, a Hrvat drastično produktivniji od Sudanca. Nemaju jednake dohotke.

Proširimo to malo dalje… Iako je Hrvatska u EU tek koju godinu, u WTO-u je kakvih već, koliko, 15 godina? Ima bar nazivno slobodno tržišno gospodarstvo već kakvih 25 godina. Da li je njemački kapital pohrlio u Hrvatsku i doveo do izjednačavanja produktivnosti i plaća u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ili, kako nam Sudan tek pregovara o ulasku u WTO, uzmimo recimo Venezuelu. Venezuela je u WTO-u od 1995. godine. Da li je kapital pohrlio iz Njemačke i Hrvatske u Venezuelu i doveo do izjednačavanja produktivnosti i plaća u Njemačkoj, Hrvatskoj i Venezeli?

Da li vam je jasno kuda s ovime idem?

Razlozi za to opet mogu biti šaroliki, no ovdje bih volio argumentirati sljedeće: mjesta koja dobro privlače kapital su ista ona mjesta koja ga i dobro akumuliraju, i u pozadini priče su neke temeljnije stvari. Slobodna trgovina nikada neće rezultirati jednakom razinom produktivnosti i dohodaka u svim društvima, što je u neku ruku i samo po sebi očito – ta društva su međusobno različita.

 

Kapital možda je mobilan, ali on ne cilja na slijepo. Ne odlazi i ne dolazi samo tako.

Nijemcu možda je jeftinija radna snaga i neki drugi inputi u Hrvatskoj i zato će razmotriti otvaranje tvornice toaletnog papira u Hrvatskoj, ali će njegovu odluku obeshrabrivati mogućnost da sama Republika Hrvatska iz poreza koje on plaća pokrene konkurentsku proizvodnju toaletnog papira.

Nijemcu i Hrvatu možda jesu jeftiniji radna snaga i neki drugi inputi u Venezueli i zato će razmotriti otvaranje tvornice toaletnog papira u Venezueli, ali će njegovu odluku obeshrabrivati mogućnost da mu Bolivarska Republika Venezuela dirigira cijenu i naposljetku nacionalizira tvornicu toaletnog papira.

A ide i ovako.

Industrijalcu iz Venezuele možda jesu jeftiniji radna snaga i neki drugi inputi u Venezueli i zato će razmotriti otvaranje tvornice toaletnog papira u Venezueli, ali će njegovu odluku obeshrabrivati mogućnost da mu Bolivarska Republika Venezuela dirigira cijenu i naposljetku nacionalizira tvornicu toaletnog papira. Možda će je radije otvoriti recimo u Hrvatskoj ili Njemačkoj.

 

Da, postoje transferi kapitala iz Njemačke prema Hrvatskoj i Venezueli, iz Hrvatske prema Njemačkoj i Venezueli, iz Venezuele prema Njemačkoj i Hrvatskoj, ali kada se podvuče crta, količina uloženog kapitala u svakome od tih društava, produktivnost u svakome od tih društava i plaće u svakome od tih društava otprilike su tu negdje gdje bi bile i da nije bilo nikakvih transfera kapitala – tu gdje je relativna interna sposobnost tih društava da u prvome redu štednjom akumuliraju kapital i podržavaju tržište koje ga je u stanju alocirati.

Kolika je ta interna sposobnost možemo tek neizravno mjeriti nečim poput indeksa ekonomskih sloboda, i vrlo izravno konačnim dohocima i životnim standardom članova tih društava.

 

Niti jedna bogata zemlja nema se čega bojati u razmjeni sa niti jednom siromašnom zemljom. (Osim naravno, primanja hrpe imigranata koji će promijeniti  internu sposobnost tih društava da u prvome redu štednjom akumuliraju kapital i podržavaju tržište koje ga je u stanju alocirati.)

 

To budi rečeno, puno se frke stvara oko cijele priče, a razlog za to je taj da se istovremeno događa još nekoliko procesa osim općeg olakšavanja međunarodne trgovine koje rijetko tko razdvaja. Globalizacija ne znači ništa ljudi. Idemo vidjeti o čemu pričamo.

Konkretno pričamo o tome da se uz opće olakšavanje međunarodne trgovine u zapadnim društvima, vjerujem, događa i to da apsolutno i relativno u odnosnu na druga društva interna sposobnost tih društava da u prvome redu štednjom akumuliraju kapital i podržavaju tržište koje ga je u stanju alocirati opada. Ta društva primaju imigrante iz 3. svijeta koji im ne pridonose, ta društva u sve većoj mjeri štuju ljevičarski kult smrti, dok se isti u nekim drugim dijelovima svijeta bar djelomično obuzdava i napušta, ta je civilizacija generalno umorna i ako nas povijest išta uči, na kraju jednoga ciklusa…

 

PS

Još malo o procesima koje treba izdvojiti da bi ih se razumjelo – deficitu platne bilance

Desničari poput mene često će jahati nešto u smislu, deficit, trgovinski deficit, užas, strava, katastrofa na pomolu.

Libertarijanci će pak onda uzvratiti nešto u smislu, slobodno trgovina, slobodna trgovina, slobodna trgovina, takva je volja tržišta, slobodna trgovina.

 

Da, slobodna trgovina je sjajna, i kakve to veze ima s time o čemu pričamo? Trgovinski deficit može biti super stvar ako vam se iz vedra neba slijeva hrpa investicija u zemlju, ali danas to baš i ne gledamo. Ono što gledamo u Hrvatskoj je recimo da naša država izravno preuzima hrpu budućih obveza u inozemstvu kako bi pružila nepotkrijepljeno visok životni standard dijelu stanovništva (šifre uhljeb i glasač). U budućnosti, a ako se to ne ispravi, ne samo da će taj nepotkrijepljeno visok životni standard nestati, nego će nam svima skupa biti puno lošije nego što bi bilo bez toga.

Mislim žao mi je, ali ako ti država ima deficit platne bilance, stvarno, možda se samo slijeva hrpa investicija u zemlju, ali vjerojatno ipak ti osobno imaš ogroman problem u možda ne tako dalekoj budućnosti.

Puno ljudi to instinktivno razumije, i iako su im možda neki drugi instinkti loši (recimo, žele taj problem riješiti subvencijama izvozu), činjenica stoji, i dalje imamo problem.

7 thoughts on “Ekonomske posljedice slobodne trgovine

  1. Nema izjednačavanja, koliko je jedna Mađarska u tim kapitalističkim vodama pa im plata nije ni 600€, Bugarska 9 godina u EU neto plata 400€…
    Kao što je bitno sa kakvim proizvodima trguješ, isto je bitno kakav kapital dolazi u odredjenu zemlju. Ali ovaj deo Evrope dolaze investicije ne baš velikog tehnološkog inteziteta a takvih je 90% gde je glavni razlog jeftina radna snaga.
    Ne mogu male zemlje da jeftinim radom da budu konkurentniji od Kineza, Vijetnamaca, Indonežana koji rade kao blesavi po 12h dnevno. Kad političari otvore tekstilnu fabriku i još se time hvale. Ideja slobodnog tržišta zaživela je u kasnom srednjem veku kad su ekonomije bile slabe kao i države, danas multinacionalne korporacije marketingom kreiraju tražnju, da li je potrošač svestan šta kupuje ili ne, i sad je poenta da ideje od pre nekoliko vekova primenimo i doživimo
    prosperitet. Posebna je tema što su i najkapitalističkije države kao i VB imale
    protekcionizam stotinama godina,
    Aleksandar Hamilton u SAD je izumeo zaštitu privrednih grana u razvoju(infant industry argument). Radi se o tome da su sve razvijene države usmeravale privredni rast, kad su se razvile počeli su da guraju ideje globalizacije. Možda su SAD u okviru svoje ekonomije imale dobru poslovnu klimu, lako započinjanje biznisa, liberalizam…ali globalno to je prštalo od raznih barijera. I danas nije ništa bolje, Boing dobije 13 milijardi $ subvencija godišnje. Dok male države danas rade suprotno, prema svetu su neverovatno liberalni ne štite svoju industriju, otvorene granice, briga ih za trgovinski deficit, nemaju svoje banke, dozvoljavaju utaje poreze strancima, odlaze im mladi i školovani…ali u unutar države nema liberalizma za ekonomiju,
    gomila propisa, loša poslovna klima, nameti, administracija glomazna i neuspešna…

    • pa nisam baš siguran da si u pravu, otvaranje svijetu u ekonomskom smislu samo pomaže malim zemljama

      sasvim druga stvar je što ti bugari ili mađari ili hrvati nisu baš kapitalistički raspoloženi nego podržavaju institucije koje guše gospodarski rast

      sasvim treća stvar je što zbog manipulacijama valutama, odnosno precjenjivanjem valuta, dio tih država živi danas pod cijenu sutra

  2. Ja ću, kao i svaki pravi neoliberalni neokapitalist, uvijek i svugdje govoriti: slobodna trgovina, slobodna trgovina, slobodna trgovina, takva je volja tržišta, slobodna trgovina.

    Iako deficiti trgovinske bilance (ili, bolje rečeno, tekućeg računa) mogu, ali nipošto ne moraju, biti simptom nekih gospodarskih problema (kao, primjerice, u raspadajućoj jugoslavenskoj ekonomiji – unatoč protekcionizmu i svim subvencijama, pokrivenost uvoza izvozom u SFRJ je bila užasno slaba), oni sami po sebi ne mogu biti njihov uzrok i nisu pouzdan indikator ičega, tako da bi vjerojatno bilo bolje da se na te praktički beskorisne koncepte uopće ne obaziremo i ukazujemo na stvarne uzroke problema i politike koje su dovele do njih, jer na te fore se lože upravo socijalistički ekonomski analfabeti kao ovaj “Hamilton” gore kojima je domet propovijedanje povećanja carina, uvođenje kvota, povećanje PDV-a na uvozne proizvode, subvencije izvoznicima i poljoprivredi i drugi užasi intervencionizma koji proizlaze iz nacional-socijalističkih umova.

    Čak i ti sam kažeš: “iako su im možda neki drugi instinkti loši (recimo, žele taj problem riješiti subvencijama izvozu), činjenica stoji, i dalje imamo problem”. OK, ako imamo problem, onda govorimo o onome što stvarno jest problem, a ne o deficitima platne bilance.

    Uostalom, što, Hrvatska zadnjih par godina ima suficite tekućeg računa, zar ne? Australija je zadnji put suficit CA imala početkom sedamdesetih i od tada svake godine gomila deficite. S druge strane, Japan gotovo cijelo vrijeme zadnjih 30 godina ima suficite. SAD su u 9 od 10 godina Velike Depresije imale suficit. Što nam sve to govori? Ništa.

    • Zar i ti, Johne Galte?

      Opet, u većini slučajeva govori nam da zemlja manipulacijom valute održava životni standard iznad tržišnog rezultata i u budućnosti će za to platiti račun.

      U slučaju Japana nam je govorilo da je ta zemljama manipulacijom valute održavala životni standard ispod tržišnog rezultata i u budućnosti će možda moći ubirati dividende na temelju toga. Možda, ako kreditirani plate. Valutne manipulacije su glupe.

      + naravno
      https://en.wikipedia.org/wiki/Triffin_dilemma

      • A kako bi to država koja ima centralnu banku mogla ne manipulirati valutom? Centralne banke praktički samim svojim postojanjem “manipuliraju” vrijednošću novca, to im je i jasno definiran posao. O kakvom tu tržišnom rezultatu možemo uopće govoriti kada većina tih valuta na tržištu ne bi uopće postojala?

        No, svejedno, vanjska trgovina će ovisiti o realnom tečaju, a na koji monetarna politika ne može utjecati u dugom roku.

        U slučaju Japana nam je govorilo da je ta zemljama manipulacijom valute održavala životni standard ispod tržišnog rezultata i u budućnosti će možda moći ubirati dividende na temelju toga. Možda, ako kreditirani plate.

        Hm, svakako da je životni standard Japanaca srozan u tom razdoblju (koje se inače ponekad naziva “two lost decades”), zato sam i naveo slučaj Japana, samo bih još podsjetio da je u isto vrijeme javni dug Japana porastao s oko 20% BDP-a na preko 200%, tako da nisam baš siguran tko bi kome trebao isplatiti “dividende”.

  3. Pingback: Slobodna trgovina | Tko je John Galt?

  4. Pingback: 300-ti

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s