Ekonomske posljedice imigracije

radnici svijeta ujedinite se, ha?

 

Popularan je mit, više nego često i među protržišnom ekipom, da je imigracija stranaca (iz 3. svijeta) za domaće stanovništvo ekonomski pozitivna promjena. Ne želeći gubiti vrijeme na argumente koji to podržavaju (nisu niti osobiti zanimljivi niti jaki), razradimo zašto to nije tako.

 

Prvo, napravimo nekoliko vrlo razumnih pretpostavki:

Količina kapitala u danom društvu/državi/ekonomskom području nije neograničena. 

Kapital nije savršeno mobilan između različitih društava/država/ekonomskih područja.*

Tržište relativno efikasno alocira kapital. 

Produktivnost i posljedično dohodci radnika ovise o količini kapitala koja im je dostupna za rad. 

 

Drugo, analizirajmo implikacije gore navedenog:

Kakve posljedice na ekonomiju države bogate kapitalom ima dolazak većeg broja imigranata iz 3. svijeta? I recimo još i da, recimo, svi oni žele raditi?

Jednaka količina kapitala dijeli se na veći broj radnika. Prosječno dostupna količina kapitala za rad radniku se smanjuje, produktivnost po radniku se smanjuje, i prosječni dohodci radnika se smanjuju.

Sudionici na tržištu slijede cjenovne signale i rade realokaciju resursa. Proizvodnja radi pomak od kapitalno intenzivne prema radno intenzivnoj.

Na slici sdf

Na slici lijevo, ubiranje rajčice u društvu bogatom kapitalom. Na slici desno, ubiranje rajčice u društvu siromašnom kapitalom, ili u društvu koje je bilo bogato kapitalom dok nije primilo velik broj imigranata iz 3. svijeta. U takvoj situaciji, jednom kada se stroj na slici lijevo pokvari, nije ga smisleno zamijeniti novim već vozača poslati da zajedno s 50 imigranata rukama kopa zemlju.

 

Treće, analizirajmo dugoročne implikacije gore navedenog:

Ako su imigranti slični domaćinima, recimo, imaju slične vremenske preference, sličnu sklonost štednji i akumulaciji kapitala, štedjeti će i akumulirati kapital, i dugoročno, produktivnost (odnosno, onaj dio produktivnosti koji je funkcija kapitala, a ne tehnologije) i dohodci domaćina neće opadati.

Ako pak imigranti nisu slični domaćinima, recimo, imaju niže vremenske preference, nižu sklonost štednji i akumulaciji kapitala, dugoročno, produktivnost (odnosno, onaj dio produktivnosti koji je funkcija kapitala, a ne tehnologije) i dohodci domaćina (i njihove djece, i djece njihove djece) će biti niža u odnosu na situaciju u kojoj imigranti ne bi bili primljeni.

Od ta dva scenarija, ovaj drugi je stvaran.

 

* kapital je zapravo fascinantno slabo mobilan između različitih društva/država/ekonomskih područja. Kako to znamo? Pa, iako se zadnjih desetljeća s porastom slobodne trgovine mobilnost kapitala povećava i pokrenulo se ujednačavanje dohodaka na svjetskoj razini, i dalje je Nijemac drastično produktivniji od Hrvata, a Hrvat drastično produktivniji od Sudanca. Nemaju jednake dohotke. Razlozi za to opet mogu biti šaroliki, no ovdje bih volio argumentirati sljedeće: mjesta koja dobro privlače kapital su ista ona mjesta koja ga i dobro akumuliraju, i u pozadini priče su neke temeljnije stvari. Slobodna trgovina nikada neće rezultirati jednakom razinom produktivnosti i dohodaka u svim društvima, što je u neku ruku i samo po sebi očito – ta društva su međusobno različita.

21 thoughts on “Ekonomske posljedice imigracije

  1. Imigracija uvijek snizava dohodak domace radne snage naprosto zato jer povecava ponudu. Radi se o jednostavnom zakonu ponude i potraznje. Povecana ponuda rada uvijek snizava cijenu rada. Slicnost s domacinima ili nedostatak iste nemaju previse veze s razlogom pada dohotka domacina. Sto se produktivnosti Hrvata tice, onda se drasticno promijeni kada taj Hrvat ode u Njemacku, iako Hrvati nisu pretjerano slicni Nijemcima po mentalitetu i radnim navikama.
    Ono sto ce cijelu stvar pretvoriti u socijalni problem je, s jedne strane cinjenica da imigracija s bliskog istoga povecava ponudu upravo onog najnize obrazovanog i socijalno najosjetljivijeg dijela radne snage u drzavi koja prima tu imigraciju i, s druge strane, idiotska evropska politikika multikulturalizma koja je omogucavala pridoslicama da zadrze svoju kulturu i cak je nametnu domacinima na lokacijama na kojima cine relativnu vecinu. Stvar rezultira drasticnim padom cijena nekvalificiranog rada za sve, sto radikalizira i domace stanovnistvo i doseljenike, pa tako s jedne strane imamo Frauke Petry, Marinu LePenn i slicne, a sdruge strane imamo jihadiste koji se odlaze boriti za ISIS.

    • Uopće nije nužno da imigracija snižava dohodak domaće radne snage, da u Hrvatsku svake godine doseljava 10.000 Švaba zajedno za svojim uštedama, cijena rada bi u Hrvatskoj rasla. Da dolaze Sudanci, cijena rada bi padala.

      I da, Hrvat je produktivniji u Njemačkoj nego u Hrvatskoj – tamo ima više kapitala za rad. Mislim, to je očito, Hrvate bolje plaćaju u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, a plaća je funkcija produktivnosti.

  2. Dobar tekst. Migranti uzimaju poslove domicilnom stanovništvu i snižavaju zaradu pogotovo siromašnijim radnicima. Mnogi lupaju gluposti kako Nemačkoj treba priliv radne snage da opravdaju milion Afrikanca godišnje koji uništavaju zapadnu civilizaciju, ali u stvari ne treba, jer kad se pogleda dualno obrazovanje koje postoji u Nemačkoj oni tačno mogu da odškoluju dovoljan broj radnika za bilo koju industriju bez migranata. Zašto Češkoj ne trebaju migranti ili Australiji koja je jako rigorzna? Činjenica je da u toj situaciji jedino profitiraju kapitalisti i migranti, a žrtve su domaći radnici. Još jedno glupo opravdanje je da prosečnom Amerikancu ispod časti da radi u poljoprivredi i kako ne želi taj posao, a verovatno bi želeo i radio da je satnica 15$ ali eto, migranti rade za 8$ a verovatno bi radili i za 4$/h. Povećana ponuda rada smanjuje zarade, obrnuta situacija povećava, čak i visoko obrazovani migranti uzimaju poslove…to je jednostavno tako.

  3. “Prosječno dostupna količina kapitala za rad radniku se smanjuje, produktivnost po radniku se smanjuje, i prosječni dohodci radnika se smanjuju.”

    Točno, ali je pitanje koliko je i relevantno. Pigmejci koji se dosele će smanjiti prosječnu visinu no to ne znači da će netko postat niži.
    Ako dolazi nekvalificirana radna snaga iz trećeg svijeta to ne utječe na produktivnost i plaću lječnika, inženjera, tehničara,… nego eventualno na isto takvu nekvalificiranu domaću radnu snagu. Dalje, imigranti pretpostavljamo nešto i rade i to nerijetko upravo izrađuju kapital. Što su radili naši gastarbajteri u Njemačkoj, što rade Indijci ili što su već po raznim katarima i emiratima, što rade Bosanci kod nas…
    Infrastuktura se mora izgraditi, ne može se uvesti. Ako domaća proizvodnja paprike ili čarapa postane neisplativa (čitaj: netko drugi je proizvodi jeftinije) domaća proizvodnja se gasi, ljudi idu raditi nešto treće, a paprika i čarapa se uvezu i sve pet, ali to ne ide tako sa svim robama i uslugama. Zgrada ako je preskupa se neće izgraditi i akumulirani kapital će biti manji.
    Gradovi su nastali jer su se ljudi useljavali u njih, a ne zbog zečjeg fertiliteta i nisu postali koncentrirana mjesta bijede nego prosperitetniji dio neke šire okolice. Veći broj ljudi omogućava kompleksniju podjelu rada. Singapur je u 50 godina utrostručio populaciju, dobrim dijelom i imigracijom, na površini manjoj nego što su Krk i Cres zajedno i istovremeno postao od vukojebine praktično najbogatije društvo na planeti.

    S druge strane sve ovo pada u vodu ako imigranti dolaze parazitirati na welfare stateu i imaš rigidno radno zakonodavstvo koje zabranjuje jedinu prednost koju nekvalificirana radna snaga ima. Koliko sam ja gledao razne studije sve pokazuju ekonomski neto pozitivan efekt imigracije, ali isto tako ti radovi se odnose na USA koja u odnosu na Europu ima relativno manji welfare state i liberalnije radno zakonodavstvo.

    Jači argumenti kontra imigracije nisu usko ekonomski, npr https://en.wikipedia.org/wiki/Immigration_and_crime
    a onda opet koliko je meni poznato nitko nije uspio riješiti problem depopulacije i niskog fertiliteta bez imigracije.

    Sve u svemu postoje konzekvence koje djeluju u različitim smjerovima i bez ekonomske kalkulacije je to više-manje prazna priča. Optimalno bi bilo da se odluke o tome donose na što nižoj razini, a kako je puno toga pogrešnog (i ne živimo u Ankapistanu) tako je i ovo pa će odluke o tome donositi komesari iz Brisela što ima šanse za uspjeh koliko i Maov Veliki skok naprijed.

    • Ali ja upravo tvrdim da dolazak imigracije iz 3 svijeta utječe ne samo na dohodke domaćeg NKV (što meni i samo po sebi nije poželjno), nego upravo i na inženjere, tehničare i zapravo bilo koju obrazovanu snagu.

      Tu je taj najbanalniji gdje poljoprivrednik koji nije prislonjen ulagati u mehanizaciju već se može osloniti na ručni rad iz trećeg svijeta, neće ulagati u mehanizaciju. Društvo će realocirati kapital iz proizvodnje mehanizacije u izgradnju loših kuća za imigrante.

      Dalje, nije sporno da imigranti akumuliraju kapital = štede, nego da ga akumuliraju po manjim stopama nego što to radi stanovništvo u bogatim zemljama. I to je podržano time što dolaze iz kapitalom siromašnih područja, tj. ja pretpostavljam da su tipični, a ne atipični predstavnik mjesta svojega porijekla.

      I dalje, zgrada ako je preskupa se neće izgraditi, ali će se izgraditi nešto drugo što je isplativo. Akumulirani kapital neće biti manji. Akumulirani kapital je samo štednja alocirana u kojekakva proizvodna dobra.

      Ako sam u krivu, ne vidim to iz tvojega posta, i štoviše, mislim da ovaj moj način razmišljanja gore daleko bolje objašnjava neke empirijske fenomene tipa famoznog usporavanja rasta produktivnosti u SADu od početka 2000tih. Neki IMFovci koje sam nedavno čitao kažu, za to je kriva nedovoljna politička potpora razvoju ljudskog kapitala i inovativnosti, ja kažem, gledamo pad kapitala po radniku.

      • Teorijski se ukupan efekt imigracije ne može odrediti (u svrhu centralnog planiranja) isto kao što se ne može odrediti broj i vrsta uvezenih auta. Posljedice se mogu nabrajati, ali ispred njih treba staviti i neki broj.
        Problem s imigracijom što se mene tiče je centralizacija tog procesa i dizanje na sve viši nivo. Kod Amera se zna gdje je sve ošlo u vražju mater. Do 1876. nisu imali nikakvu kontrolu imigracije ili preciznije rečeno imigracija nije bio domen centralne vlasti nego saveznih država i one su određivale tko i pod kojim uvjetima može ući, a onda si je vlast prisvojila tu ovlast jer je eto u tom trenutku u ovom slučaju iz vanjskopolitičkih razloga to bilo porebno.
        https://en.wikipedia.org/wiki/Chy_Lung_v._Freeman
        Imigracija i selekcija imigracije će uvijek postojati samo je pitanje tko je provodi, koji cilj želi i koja su institucionalna ograničenja nivoa na kojem se odluke donose.

        I još da nadodam, obično se kao problem vidi strana kultura koja dolazi u domaću, a i obrnuto može biti problematično. Imigrant koji dolazi u Singapur će raditi i to vjerojatno puno i sve je više manje u redu. Kad takav isti dođe u Europu cijele vojske gadova i kojekakvih pravobranitelja će se dići na noge i urlati o eksploataciji, diskriminaciji, žrtvama… jer je to dominantna kultura, da ne kažem religija.

        • Opet, sve 5, ali ja kažem, pretpostavimo da nema socijalne države i da svi imigranti moraju raditi. Koji su efekti?

        • Nemam pojma. Tisuću ljudi može biti korisno, a 5000 štetno. Deset tisuća na jednom mjestu može biti korisno, a 1000 na drugom štetno. U jednom trenutku jedan broj može biti koristan, ali ne znači da je i u svakom sljedećem.

        • Ali imaš pojma, ili ga bar lako možeš imati

          Sve su to vrlo poznate stvari. Tipa
          Will the intelligent inherit the earth? IQ and time preference in the global economy Garett Jones 2012

          Social science research has shown that intelligence is positively correlated with patience and frugality, while growth theory predicts that more patient countries will save more. This implies that if nations differ in national average IQ, countries with higher average cognitive skills will tend to hold a greater share of the world’s tradable assets. I provide empirical evidence that in today’s world, countries whose residents currently have the highest average IQs have higher savings rates, higher ratios of net foreign assets to GDP, and higher ratios of U.S. Treasuries to GDP. These nations tend to be in East Asia and its offshoots. The relationship between national average IQ and net foreign assets has strengthened since the end of Bretton Woods.

          Imigrant s IQem 150 nesklon akumulaciji kapitala znači marginalno povećanje dohodaka svih u društvu primatelju.
          Imigrant s IQem 75 nesklon štednji znači marginalno smanjenje dohodaka svih u društvu primatelju.

          Masovna imigracija znači i da se prosječan imigrant što se IQa i vremenske preference tiče postaje de facto prosječan stanovnik zemlje iz koje dolazi. A te podatke imamo.

        • Izgleda mi da se mimoilazimo…
          Ako ja ne griješim tvoja tvrdnja je da je low skilled imigracija kratkoročno i dugoročno (low IQ, high time preference) štetna po domicilno stanovništvo jer se smanjuje omjer kapital/radnik.
          Moja je da nije a priori jasno koliki je efekt low skilled imigracije jer output je funkcija kapital+rad i na nekoj takvoj potencijalnoj krivulji maksimiziranje outputa može uključivati low skilled radnu snagu.
          Npr. Dubai sada ima 10-15% domicilnog arapskog stanovništva. Većina ostatka je low skilled radna snaga, Paki, Bangladeš, Indija,… Meni izgleda očito zašto je to tako, i jednima i drugima takav mix omogućava veći output per capita. Po tebi ispada da je Arapima lošije jer su im imigranti smanjili prošli, sadašnji i budući omjer kapital/radnik.

          Što se tiče studije, kakav bi bio rezultat da se radila prije 100 godina? Tada su dalekoistočni Azijati smatrani nepoželjnima imigrantima, a daleki istok vukojebinom (pobjeda Japana u Rusko-Japanskom ratu je bila prvorazredna senzacija svog vremena). Sada su ti isti Azijati redovno u vrhu po IQ testovima, a u Americi su najprosperitetnija rasna grupa.
          Da ne bude zabune nije poanta da bitne razlike ne postoje nego da treba biti oprezan u interpretaciji što je stvarno izmjereno.
          I malo mi je opasna ta teza s IQ-om. Već vidim (N)GO-ve koji pozivajući se na tvoj argument na granici rade IQ testove i sve koji imaju viši od domaćeg prosjeka puštaju unutra😀

        • Znam tvoj argument, mislim. Više ljudi je bolje, veća specijalizacija rada, bolja upotreba kapitala, i on je točan. Ali vjerujem i da je taj efekt manji od efekta pada prosječno dostupnog kapitala po radniku.

          Što se tiče Dubaija, ne mislim da su nam mjesta poput Dubaija, Katara i sličnih relevantna za raspravu iz par razloga, prije svega zato što tamo za akumulaciju kapitala nije zaslužna odgodnja trenutne potrošnje/štednja, nego prirodni resursi, a dalje i zato što tim kapitalom ne upravlja sama populacija nego despot. Koji sigurno je nadprosječan u svakom smislu.

          Što se Japanaca, Kineza i sl., da, možda jesu smatrani nepoželjnim, ali to ne znači da su bili išta manje pametni nego danas. I onda je prosječni Japanac kao i sada bio poprilično pametniji od prosječnog Hrvata, što su i pokazali čim su se uključili u moderan svijet, danas su pojam, a mi smo polusocijalistička vukojebina.

          PS Nije da bi mi se to možda svejedno sviđalo, ali da, da puštaju sve pametnije od našeg prosjeka, što se tiče produktivnosti to bi bio čisti net benefit.

        • Uzmi onda Singapur ako Dubai nije dobar primjer. Oni nemaju prirodnih resursa, a imaju isto masu imigranata.

          Za Azijate sam mislio da se prije 100 godina ne bi vidio ekonomski rezultat te inteligencije (ako bi IQ ostao nepromjenjen). Jedna Koreja je još 1960. bila na razini subsaharske Afrike i rezultat studije bi bio drugačiji, ne bi se vidjela korelacija IQ s higher ratios of net foreign assets.

          Meni je pesimistični pogled nekao bliži, dolazak inteligentnijih imigranata na kontinent s prosječnom nezaposlenosti od 10% i velikom socijalom se lako može izroditi u kompetentne kriminalce i sisače proračuna.

        • Nemaju prirodnih resursa osim položaja na jednoj od najvažnijih trgovačkih ruta na svijetu?
          https://en.wikipedia.org/wiki/File:Location_Singapore_ASEAN.svg

          No mislim da nam Singapur ionako nije previše bitan. Uzmimo tu Koreju.

          Južna se uključila u moderan svijet nakon II. svjetskog rata.
          Sjeverna se još uvijek nije.

          Rezultate vidimo.

          Usporedimo onda recimo Brazil s Južnom Korejom. Brazil je u modernom svijetu od njegova početka. Kako se on od kraha monarhizma i početka samoupravljanja nosi sa svime?

    • Singapur sigurno ne uvaža negroide i arabide poput Švedske i Njemačke. Uostalom, prema nekim projekcijama uvoz ljudskih resursa, soylent greena iz trećesvjetskih vukojebina za Njemačku predstavlja veći trošak nego dobitak a na kraju i sigurnostni rizik.

      Nisu slučajno zemlje iz kojih ti ljudski resursi dolaze trećesvjetske vukojebine.

      Ljudi nisu roboti koje možeš samo tako premještati s jednog kraja svijeta na drugi i očekivati kako će recimo Nigerijac postati odjednom Singapurac. Ili kako će Ahmed iz Maroka iz treće generacije Marokanaca u Francuskoj postati Francuz samo zato jer ima francusko državljanstvo.

      • Kad gledaš panoramu Singapura to što se vidi je dobrim dijelom izgrađeno od strane low skilled imgranata koji su u tu svrhu i dovedeni.

        Nisam ni tvrdio da su ljudi roboti, rasprava je o ekonomskom utjecaju low skilled imigracije na domaće stanovništvo.

  4. Sto govoriti o inteligenciji naroda kojemu je na celu državne TV lik koji je nosio štafetu i kojemu je predsjednik Vlade protekle 4 godine bio ego manijak. Pa onda izbori na kojima impotentni HDZ ne uspije do nogu potuci najgoru Vladu nove hrvatske države. Itd. No možda su sve to tekovine revolucije koja je trajala 45 godina (a traje i još).

  5. Da, cista ponuda i potraznja. Prevlast ljevice medju ekonomistima je vidljiva po tome sto, kada citas americke ekonomiste, oni se polome da dokazu koristi od imigracije, a cinjenicu da ce neobrazovani amer koji jedino zna okretati hamburgere biti ugrozen ako dodje meksikanac koji ce ih okretati za manje, presucuju, izvrcu, i slicno. Koga briga za golubove i sirotinju?

    Uzmimo, recimo, podzaposlene Slavonce. Oni tradicionalno rade na hrvatskoj obali u sezoni. Dok god je uvoz radnika ogranicen, oni uzimaju dio hrvatske polozajne rente. Vlasnici kapitala (hotela, restorana, zemljista, biznisa…) su prisiljeni rentu dijeliti s radnicima. Ako se dopusti uvoz jeftinijih radnika iz Bosne, tim Slavoncima ce biti losije, kapitalistima ce biti bolje. To je toliko jednostavno da ne treba dokazivati.

    • Iako se slažem, uzeo bih s rezervom ovo da će vlasnicima kapitala biti bolje. U bilo kojoj danoj sezoni sigurno, ali dugoročno će opet postojati veći pritisci da državnom intervencijom u smislu oporezivanja i redistribucije…

      Mislim da bi i vlasniku hotela na moru bilo isplativije zapošljavati kontinentalca 6 mjeseci u godini nego plaćati, štojaznam, nekakav porez na imovinu iz kojeg će država plaćati socijalu kontinentalcu cijelu godinu.

      Pritisci za redistribucijom pod patronatom države uvijek su veći kada iskoče ovakve razlike.

  6. Pingback: Ekonomske posljedice slobodne trgovine

  7. Pingback: 300-ti

  8. Pingback: O onda kada mi je Peter Schiff zamijenio Renatu Sopek

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s