Jedinstveni okvirni kontni plan od 01.01.2016.

 

Kontni plan

U računovodstvu, kontni plan je, ukratko rečeno, popis računa knjiženja. Kontni plan kao kontni plan, taj popis računa knjiženja, može se organizirati na više različitih načina. Najpopularniji predložak u RH gospodarstvu trenutno je RRIFov računski plan za poduzetnike, jedna od ogranizacija po funkcijskom načelu. Funkcijsko načelo znači nešto u smislu “redoslijed razreda u računskom planu na način da kretanje knjigovodstvenih stavki prati poslovni i proizvodni proces”.

Da bi razumjeli što pak to znači, zamislite da ste u 1930oj u tvornici koja proizvodi konzervirani grašak i ima 10.000 zaposlenih, o čega je 200 tipova s kemijskima koje na nekakve kartice šrabaju i zapisuje što se i kako radi. U tome je slučaju sasvim logično da želite “pratiti proizvodni proces” kako bi razumjeli što se oko vas događa, pa tako organizirate stvari da vam je jedan razred kontnog plana novac, drugi obveze prema dobavljačima (graška), treći sam sirovi grašak, četvrti prerađeni grašak i tako dalje. Ima smisla, u toj određenoj situaciji.

No da li uvijek ima smisla? Ako niste primijetili, u gornjem primjeru kontni plan nije toliko da prati proizvodni proces, već je u osnovi podijeljen u razrede (poddjelove) prema količinama ručne obrade podataka. Netko pametan se sjetio, ili je ta organizacija evoluirala tijekom vremena, kako bi pratila organizaciju posla samih obrada podataka. Da li onda ima uvijek smisla koristiti takvu organizaciju kontnog plana? Jer na stranu to što je bar danas broj entiteta koji su veliki i imaju kontinuiran proizvodni proces malo, danas imamo i računalnu obradu podataka koja je posve promijenila procese obrade podataka i eliminirala većinu potrebnog ljudstva i resursa iz slike?

Da danas punim prazan program za obradu, ja bih to sam sebi sasvim drugačije organizirao. Dugotrajna i kratkotrajna imovina, dugoročne i kratkoročne obveze, kapital, prihodi i rashodi, kao posebni razredi, s dodatnim razredima, prilagođeni u osnovi tome da (pod)zbrojevi razreda budu osnova za izračun financijskih pokazatelja. Meni financijski pokazatelji trebaju za procjenu uspješnosti i to bi meni bio puno važniji kriterij organizacije.

 

Standardi

Komunisti su znači imali jedinstven kontni plan. Kao da bi moglo drugačije :S Kako da OOOUROvi inače prate koliko su novca spalili? Već cca 25 godina, sukladno tome, nemamo zakonski propisan kontni plan, što je i sasvim logično. Zašto bi država uopće propisivala tako nešto? Mislim, stvarno, s kojom svrhom?

I tu sada dolazimo do još nečega zanimljivoga, a to je ekonomija standarda. 90% računovodstava u Hrvatskoj naime koristi isti kontni plan, a to je gore spomenuti RRIFov računski plan za poduzetnike. Koji je usto tek mala evolucija bivšeg propisanog komunističkog kontnog plana. Zašto? Zato što na tržištu uvijek postoji standard. EKKP (evoluirani komunistički kontni plan) IMO nije nešto posebno dobar (vidi rezoniranje gore), ali babe iz računovodstva ga znaju koristiti. Ogromnu većinu low level poslova u uredima (većina računovodstva) radi ekipa koja je obučena i naučena obavljati jednostavne radnje u beskonačnost, i svaka promjena standarda znači i prohibitivne troškove (re)obuke. Možda postoji bolji kontni plan, ali ne postoji toliko bolji da bi koristi od njega premašile troškove promjena. EKKP u praksi može samo evoluirati.

I to je sasvim u redu, sve dok EKKP nije zakonski propisan. Ako je nekome korisnije raditi stvari drugačije, može raditi stvari drugačije. Izvrsno! Samo…

 

J..eni komunisti opet jašu

To sve budi rečeno, temeljem novoga Zakona o računovodstvu, Odbora za standarde financijskog izvještavanja je dao je prijedlog obaveznog kontnog plana. Sličan, ali opet dovoljno različit kontni plan od trenutnog de facto standarda, tako da je sigurno da će nakon gluposti poput propisanih listića za isplatu plaće i izmijenjenih propisanih listića za isplatu plaće, domaće kompanije krajem ove godine podnijeti i troškove uvođenje propisanog kontnog plana. Dodatno, svi koji si mogu računovodstvo organizirati efikasnije, ili bar smatraju da mogu, ne smiju.

Niti jedan član Odbora za standarde financijskog izvještavanja, inače institucije koja postoji iz Sanaderova vremena i stvorena je kako bi malim domaćim kompanijama snizila zahtjeve i teret u vezi financijskog izvještavanja, nije osjećao neku moralnu odgovornost zato što radi suprotno od toga i slučajno podnio ostavku. Zašto i bi kada godišnje međusobno podijele 600.000 kuna.

 

P.S.

Pošto vidim da je član i trenutni dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučam i nedavni članak o Sveučilištu u Zagrebu.

7 thoughts on “Jedinstveni okvirni kontni plan od 01.01.2016.

  1. Od 1. siječnja knjigovođe su dobile još jedan zadafak: naime sad moraju vlasnicima obrta mjesečno (do 15. u mjesecu) podnositi joppdove i zaduživati ih za doprinose. To je do sada radila Porezna sama putem godišnjeg rješenja pa bi računalo Porezne to samo radilo. Isto tako sada moraju sami zaduživati i kamate, ispravljati pogreške, pogrešne uplate Itd. putem idiotskog SNU obrasca. Ludilu nema kraja i nitko se ne buni, a regulacije je sve vise i vise. Da ne govorim o imbecilnom podnošenju prijave poreza na dobit i financijskih izvještaja, ulozi FINAe, javnoj objavi itd.

    • Misliš, onog istog SNU-a koji od korisnika traži da zatvaraju salda, a da im u isto vrijeme skriva analitiku nepovezanih stavki. Iako su sami korisnici zadužili tu analitiku malo prije? Meh

      Porezna uprava je nakupnina nesposobnih kretena

      • Da. To je taj SNU. Ma ne možeš jednostavno vjerovati sto je ekipa ucinila u protekle 4 godine. Kompliciranje života nama knjigovodjama i poreznim obveznicima do besvijesti. Inače u ovom sam poslu već 23 godine i pun mi je q svega.

  2. Ovo sam pismo uputio komorama u Murteru i Splitu:

    Poštovana Jelena i kolegice i kolege knjigovođe.

    Bilo je već i vrijeme da netko digne svoj glas protiv nepodnošljivih i neprovedivih propisa Porezne uprave. Naime, ne želeći ući dublje u problematiku, napomenut ću samo da je u protekle četiri godine dirnuto 47 (slovima: četrdesetisedam) puta u porezne zakone i propise što predstavlja veliki udar na postojanje slobodnog tržišta i normalno poslovanje.
    Mi računovođe, knjigovođe te ostali financijski djelatnici smo postali zaposlenici poreznog ureda, a što je još više postalo vidljivo i najnovijim biserom, a to je da za vlasnike obrta moramo zaduživati mjesečne doprinose?!
    Napominjem da bi trebalo sve preispitati i uputiti zahtjev Vladi RH i Ministarstvu financija kako bi poduzetnicima olakšali poslovanje. Porezi i parafiskalni nameti su nam preveliki i mnogobrojni i guše normalan život.
    Da bi barem djelomično ublažili naše probleme predlažem slijedeće:

    1. Da se do kraja pojednostavni JOPPD obrazac i ukinu nepotrebne brojne šifre i objašnjenja koja uz njega idu,
    2. Da Porezna uprava nastavi dalje sama zaduživati vlasnike obrta za mjesečne iznose doprinosa,
    3. Da se Zakonom o računovodstvu propiše jedinstveni nadnevak podnošenja Prijave poreza na dobit i financijskih izvještaja te da se ukina obveza javne objave i plaćanje troška koji naravno ide na račun samih poduzetnika. Dakle izvještaji bi se trebali slati Poreznoj upravi, koja bi trebala sama automatski to objaviti na stranicama Trgovačkoga suda,
    4. Ukinuti SNU obrazac koji nema nikakvog smisla te samo oduzima vrijeme i stvara nepotrebne troškove,
    5. Pojednostavniti obrazac Pregled primitaka i izdataka i vratiti ga u oblik kakav je bio prije izmjene,
    6. Ukinuti obvezu podnošenja JOPPD obrasca na dan isplate ili najkasnije idući radni dan te propisati da se JOPPD podnese do kraja tekućeg mjeseca
    7. Ukinuti obrazac OPZ, jer se time ne postiže ništa, a Porezna uprava ulazi se u odnose vjerovnika i dužnika što je zapravo posao arbitražnog tijela ili na koncu Suda.
    8. Omogućiti ponovno podnošenje PDV obrasca do kraja mjeseca.

    Ovo su samo naravno tehnički detalji koji bi se mogli odmah provesti i uvelike bi pomogli svima te bi popravili poslovnu klimu više od bilo kakvih novih zakona i regula.

    Ovime naravno nisam dodirnuo problem veliki poreznih i parafiskalnih opterećenja što je naravno tema sama za sebe.

    S poštovanjem

    samostalni knjigovođa
    V B

    • Sretno ti, ali znaš da ne vjerujem da ćeš išta postić. Njih u poreznoj upravi jednostavno nije briga, oni samo “prate zakon” i plaćaju FINU da im izrađuje promašena tehnička rješenja. Brijem da trebamo bit sretni da ePorezna uopće radi, a pitanje je kako će i do kada će to tako kako se preglednici rješavaju jave. Mi u zadnje vrijeme samo s time imamo ispad bar jednom mjesečno, a možeš zamislit kako to izgleda kada nemaš admin prava na računalima na kojima radiš.

      http://www.techrepublic.com/article/java-gets-browser-eviction-notices-from-spartan-and-chrome-42/

      • Ma naravno ne očekujem puno, ali treba pokušati, evo javila mi se ekipa iz Lipe. E da ovo s Javom mi je odnekud poznato. Inače FINA je nepotrebna ustanova koja još zapošljava negdje cca 5000 ljudi koji primaju placu za ništa. Relikt socijalizma.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s