CapitalismTube(11)

 

Peter Schiff o radnim odnosima, i kako država “zaštitom radnika” kvari život ponajprije radnicima, a toga povodom da neke ljepote koje su sasvim uobičajene u HR dolaze u SAD. Ne znam koliko ima smisla stavljat jer za Petera svi znaju, no tako to dobro objašnjava!

Tu se onda postavlja i jedno pitanja.

Ako “zaštita radnika” empirijski bezbroj puta dokazano šteti ponajprije životnom standardu radnika (vidi na kraju), zašto je radnici uglavnom bezrezervno podupiru? Smatram da razlog ne može biti samo to da radnicima nije jasno, odnosno da su glupi i/ili neobrazovani. Također smatram da je odgovor nekakva kombinacija:

  • kratke vremenske preferencije – izbor prvoga između neka gotovina odmah prema drugim koristima koje se nude dalje niz vrijeme tada postaje očitiji;
  • velik dio ljudi smatra da nije sposobno samo svojim radom ostvariti višu, ili čak svoju postojeću plaću, pa teži primjenom sile prema poslodavcima zacementirati i poboljšati svoju poziciju.

18 thoughts on “CapitalismTube(11)

  1. Dobro, stariji radnici se štite od mlađih, starosjedioci od useljenika, nitko ne voli konkurenciju.

    Nego koliko već dugo Schiff najavljuje tu hiperinflaciju, a ona nikako da dođe, brzina novca pada, pada potrošnja, baby boom generacija odlazi u mirovinu i nema ju kao potrošače zamjeniti. A on nikako da se pomiri s tim. Još koja godina, pa će biti skoro cijelo desetljeće da prognozira hiperinflaciju.

    • Nije Schiff u krivu, jedino što ne uzima dovoljno u obzir sposobnost modernog financijskog sustava da porast novčane mase transferira manje u porast opće razine cijena, a više u porast nominalne cijene i precjenjenosti kapitalnih dobara, financijskih instrumenata i nekretnina. Mačka ima 9 života, a pogotovo ima ako je ta mačka SAD, ali prije i kasnije do prilagodbe će doći.

  2. Malo je u krivu, jer ipak te njegove hiperinflacije neće biti. Pada broj potrošača, velik dio baby boom populacije odlazi u mirovinu, a u mirovini su ljudi manje aktivni, manje troše. Također oni opterećeni privatnim dugom se razdužuju, pa i to smanjuje ekonomsku aktivnost. Pa imaš pojavu deflacije, i država onda počne trošiti kao luda i tiskati novac da se suprotstavi tim trendovima. Sve zapadne zemlje će polako početi ličiti na Japan, kasne demografski za njim nekih 20 godina.

  3. Dobor, glavno da je lik koji najavljuje hiperinflaciju zadnjih 10ak godina u pravu. Poslušaj ga, kupi zlato da se osiguraš. I uloži u dionice na kineskoj burzi.😀

    No dolar je ojačao zar ne? Koje je tvoje objašnjenje?

    “ne uzima dovoljno u obzir sposobnost modernog financijskog sustava da porast novčane mase transferira manje u porast opće razine cijena”

    Po kojoj je to ekonomskoj teoriji? Po nekoj teoriji zavjere? Zavjeri bankaroida, bilderberga, židova i masona… Jer oprosti, rečenica ti nema nikakvog smisla, ni semantičkog, ni ekonomskog.

    • OK, ako baš moramo, zašto pričaš gluposti.

      Da, Schiff najavljuje valutnu krizu dolara, i što se fundamenata tiče u pravu je. Današnja pozicija dolara je apsolutno neodrživa. Evo, sada već 7 godina imamo kamatne stope na 0. Da li je to tebi normalno? Održivo?
      I da, problemi s time postoje.

      Prvi je taj da je Schiff očito pristran jer živi u SAD-u i najviše znao o SAD-u. Da u se u ostatku svijeta banke ponašaju racionalno i ne tiskaju novac kao da nema sutra, da se u ostatku svijeta vlade ponašaju racionalno i ne provode različite socijalističke politike i pumpaju deficite, da SAD nije globalna vojna sila broj jedan koja može iz orbite uništiti civilizaciju u većini zemalja svijeta u roku od nekoliko dana, valutna kriza bi se već dogodila. Očito nije tako, ali zato što Schiff gleda prvenstveno SAD, a manje ostatak svijeta, ne znači da je fundamentalno u krivu. On je fundamentalno u pravu, i dolar će izgubiti poziciju koju danas ima u svijetu. Pitanje je samo u kojem roku i kako će izgledati taj kolaps. Nije nužno da bude odmah, niti da bude brzo, niti da bude panika. To može biti višedesetljetno puzanje prema dnu. Ali će se dogoditi, jednako kao što realan standard života u SAD-u puzi na niže i nastavit će.

      Druga je ta da tiskani novac u razvijenim tržišnim ekonomijama MTM usmjerava prema investicijama. Činjenica je da imamo ogromne periodičke rastove cijena vrijednosnica i nekretnina koje nisu korelirane s povratom na takve investicije, padove prilikom pucanja i nove rastove koji opet nisu korelirani s povratkom na takve investicije. U zadnjih par godina moglo se pročitati dosta radova na tu temu, pa ako te zanima traži. Mislim da ti je čak i Galt linkao nešto od toga na temu da razlike u bogatstvu rastu zbog recimo rasta cijena nekretnina, ali kada se gleda povrat od renti, on u usporedbi na plaće baš i ne raste, ondosno, ta imovina ne daje povrate kakve bi implicirala njena cijena. Pitanje je koliko dugo takvi ciklusi mogu potrajati jer nužno uništavaju ekonomsku i financijsku infrastrukturu i vraćaju gospodarstvo u nekakvo primitivnije stanje gdje je hiperinflacija opet moguća, a za sada definitivno traje duže nego što je to recimo Schiff mogao smatrati, no ne mogu trajati vječno – opet, uništavaju ekonomsku i financijsku infrastrukturu koja ti treba da napušeš bubble.

      Što se zlata tiče, čuj, da imam toliko gotovine da mogu kupovat zlato, bih.

      PS
      Stvarno mi nije jasno kojom si ti logikom došao do više umirovljenika = manja brzina kretanja novca. Niži realni standard da, niži BDP da, ali manja brzina kretanja novca?

      Ako je mirovinski sustav nešto tipa hrvatskoga onda se sve mirovine odmah troše i vraćaju u cirkulaciju, a novac se ne zakapa u zemlju.

      AKo je mirovinski sustav nešto tipa bogate zemlje gdje ljudi žive od ušteđevine stvorene tijekom radnoga vijeka, primjeti da onda ljudi u mirovini likvidiraju svoju imovinu koja se vrti na tržištima i u bankama i troše je i daju taj novac nekome drugome.

      Stvarno ne razumijem otkud ti to. A primjer Japana je više nego nebulozan, njihovo relativno nazadovanje je posljedica politika centralne banke i ogromnih rastova i državne potrošnje i državnog duga, a ne većeg broja umirovljenika.

      • Osobna potrošnja doseže maksimum oko 52 gidine života i nakon toga pada, pogotovo naglo nakon odlaska u mirovinu. Od kud mi to? Pa tako kaže statistika. Zna se točno tko kad na što troši, zato npr. imaš one multipluscard kartice i slično. Ponašanje potrošača je predvidivo s obzirom na njihovu dob. Zapadne zemlje ozbiljno prate “consumer spending”.

        No ti i Galt očito imate jako malo prakse iz realne ekonomije i buisnessa, zaglibili ste u ideologiji i teoriji.

        Schiff nije u pravu ni fundamentalno, jer samo tiskanje novca ne uzrokuje inflaciju.

        I btw. ja nisam post-keyensijanac, može se reći da se klanjam na više oltara raznih ekonomskih proroka. Jer ne postoji još cjelokupna ekonomska teorija koja bi obuhvatila sva područja. Tako da su jedni u pravu s jednim, drugi s drugim, itd. uglavnom nauči čovjek s praksom, što funkcionira a što ne.

        • Osobna potrošnja u apsolutnom iznosu ili osobna potrošnja kao udio dohotka?

          Jer ako je ovo drugo bitno, a je, ti si zaglibio.

        • Schiff nije u pravu ni fundamentalno, samo tiskanje novca ne uzrokuje inflaciju

          Nisam slušao Schiffa ali mogu pretpostaviti što govori, a “tiskanje” će uzrokovati inflaciju uz zadanu razinu potražnje za novcem i uz uvjet da je povećanje monetarne baze percipirano kao permanentno. P=(MV)/Q

          Ako je u međuvremenu došlo do drastičnog povećanja potražnje za novcem (kao npr. od 2008., možemo uočiti drastičan pad nominalnog trošenja i povećanje udjela likvidnih asseta kod kućanstava i firmi), ako centralna banka istovremeno počne još plaćati kamate bankama na držanje viška rezervi (kao npr. Fed krajem 2008.) i signalizira da je povećanje baze samo privremeno (kao npr. Fed zadnjih godina), a kamatne stope su blizu 0, tada “tiskanje” ne mora dovesti do značajne inflacije.

          Doduše, moguće da Schiff to ne razumije.

          Osim toga, zbog ovih Basel standarda koji su uvedeni baš negdje u to vrijeme, bankama iz aspekta ROE postaje isplativije “sjedati” na rezervama nego kreditirati, a pogotovo tijekom recesije kada opadaju potražnja za kreditima i firme su u procesu razduživanja.

          A inflacija se može inače postići (ako CB to baš želi, a ne kažem da bi trebala) i uz puno manje “tiskanja” uz bolju komunikaciju (i naravno bez plaćanja IOR). Uvjerljiva CB može zapravo postići puno bez previše “fizičkog” djelovanja (tzv. Chuck Norris efekt).

  4. Još jedan komu matematika ne ide, a čini se ni ekonomija. Koliko umirovljenika uzima kredit? Koliko ih kupuje novi auto ili novu kuću. I daj provjeri što pojam brzina novca uopće predstavlja.

    Zašto Japan uz sav silni QE ima negativnu inflaciju? Zašto im padaju cijene? Dok npr. Indija ima inflaciju od 10%. Možda zato što je u indiji 50% stanovništva mlađe od 35?

    Vidiš moderne financijske institucije, koliku god moć da imaju u stvaranju novca, nemaju moć da utječu previše na ponašanje ljudi. No tebi je to nešto neobjašnjivo. Ne uklapa se u tu tvoju teoriju o novcu i povlačenju poluga.

    • SAD – udio populacije 65+ 13,4%
      Rusija – udio populacije 65+ 13,1%

      SAD – službena stopa inflacije 2,0%
      Rusija – službena stopa inflacije 13,1%

      Što mi ti hoćeš reć, da su za razliku od Američkih Ruski umirovljenici ludi za novim autima i kućama?

      Nemaš čak ni poštenu korelaciju koja bi potvrdila tvoju teoriju, a kamoli kauzaciju. To što razvijenije zemlje tendiraju imat i viši udio stare populacije i nižu inflaciju nije znak da postoji odnos između toga dvojega, nego da je oboje povezana posljedica ekonomskog razvoja i da zato često idu skupa…

      • Bravo, usporedi sa zemljom kojoj je uveden trgovinski embargo i čiji prihodi ovise uglavnom o cijeni nafte.😀 Također koliki je privatni dug u Rusa? Da li raste nakon što im je kapital postao dostupniji?

        Vidiš, ti nemaš novca da si kupiš svoje zlato zato što nisi plaćen da budeš u pravu, nego da filozofiraš i budeš ideolog. Strukturu ne gledaš, samo nazivnu vrijednost. A novac promatraš kao da još uvijek postoji zlatni standard, pa da povećanje mase znači pad vrijednosti.

        I nisu to nikakve “moje” teorije, nego već preko 50 godina istraživanja potrošačkog ponašanja, utjecaja kreditiranja i razine zaduženosti na potrošnju itd.

        • A novac promatraš kao da još uvijek postoji zlatni standard, pa da povećanje mase znači pad vrijednosti.

          Zašto se onda samo ne odštampaju novci da svi budemo milijunaši, pošto povećanje mase novaca im ne smanjuje vrijednost?

  5. **Zašto se onda samo ne odštampaju novci da svi budemo milijunaši, pošto povećanje mase **novaca im ne smanjuje vrijednost?

    Zanima li te kako funkcionira današnji bankarski sustav, ili kako je funkcionirao u doba merkantilizma?

    Austrijska škola teoretski nije u krivu ukoliko se radi o sustavu sa zlatnim standardom, no danas to nema nijedna država. Austrijski pristup je potpuno neupotrebljiv, današnji sustav bolje opisuje moderna monetarna teorija (MMT)

  6. U Schiffovom SAD-u tzv. “millenialsi” su generacija koja je (za razliku od generacije “X”)brojnija od tzv. “baby-boomera”, a do 2030. bit će ih 1,4 puta više od njih.

    Djeca boomera su bila malobrojnija, no unuci su ih brojnošću nadmašili, tj. nisu, no rezultat je isti: agresivna pro-imigracijska politika oko koje obje stranke u SAD-u imaju konsenzus, rezultirat će sa USA od 400 milijuna stanovnika za najkasnije 15tak godina, odnosno, 450 milijuna iza 2050.

    Možda će im standard pojedinačno biti veći, vjerojatnije je da će biti manji, no, kako nas je drug Staljin učio i “eksperimentalno dokazao” (pokus zvani 2 sv.rat): “kvantiteta je kvaliteta sama po sebi”. Natrag na SAD, bit će dovoljno potrošačkog mesa za obradu od strane marketinških agencija i uvaljivanje nadasve neophodnih stvari racionalnim potrošačima, čiji će IQ prosječno padati sa sve većom stopom imigracije iz trećeg svijeta. “Racionalni” potrošač mi je inače najteže probavljiva tvrdnja liberalnih škola, iako ih preferiram.

    http://money.cnn.com/interactive/economy/diversity-millennials-boomers/

    https://www.bcgperspectives.com/content/articles/marketing_center_consumer_customer_insight_how_millennials_changing_marketing_forever/

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s