Vlada.hr se sprda s invalidima

istina, ne prvi puta, ali vrijedi istaknuti

 

Kontekst:

U povijesti, zapošljavanje invalida nikada nije bilo problem, niti je itko imao išta protiv toga. Tzv. zli kapitalizam nije imao ništa protiv rada osoba sa fizičkim ili mentalnim oštećenjima, te su iste bile na redovitoj bazi zapošljavane. Zbog svojih bilo fizičkih bilo mentalnih ograničenja takvi pojedinci zapošljavani su uglavnom na lakšim i/ili pomoćnim poslovima, a sukladno tome su onda bili i relativno slabije plaćeni. Na slobodnom tržištu gdje je plaća isključivo funkcija produktivnosti, ceteris paribus, sposobniji zarađuje više od nesposobnog, pametan zarađuje više od glupoga, jak zarađuje više od slaboga, onaj s društvenim vještinama više od onoga bez njih, a zdrava osoba više od invalidne. Svi doduše mogu naći posao.

To se promjenilo sa nastankom i uvođenjem takozvanih minimalnih plaća. Za sve one koji nisu upoznati s načinom na koji funkcionira minimalna plaća ili tzv. očuvanje cijene rada, ukratko, njena i funkcija i posljedica je ta da s tržišta rada izbacuje manje produktivne pojedince. Redom, najmlađe, najstarije, invalide. Invalidi su sa uvođenjem minimalnih plaća postali kronično nezaposleni pojedinci čije je fizičko preživljavanje postalo ovisno o milosrđu drugih i državnoj pomoći.

Naknadnom pameću otkriveno je između ostaloga

  • da invalidi imaju razne druge fizičke i mentalne koristi od rada osim same plaća; život u sanatoriju baš i nije život;
  • da je održavanje kojekakvih sanatorija i plaćanje pomoći invalidima skupo državi.

Slijedom toga, više manje sve države su uvele kojekakve programe kojima pokušavaju vratiti invalide na tržište rada. Kako se niti jedan od tih programa nije sastojao od ukidanja minimalnih plaća, redom su bili neuspješni.

 

 

Trenutno se u svrhu zapošljavanja invalida u RH od svih zaposlenih naplaćuje nekakva “Naknada za zapošljavanje invalida” koja iznosi 0,2% na bruto plaću svakoga zaposlenoga. Ta sredstva idu… nekuda i za zapošljavanje invalida rade… gotovo ništa. Taj neuspješni sustav se s krajem godine gasi radi implementacije EUlike sustava zapošljavanja invalida, radi čega tako imamo novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, veći broj podzakonskih akata uključujući za ovaj tekst bitan Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, novu državnu agenciju, pokoji registar (da li je očevidnik registar?), pokoji obrazac, pokoju novu administrativnu obvezu poslodavcima, i tako dalje.

Nemam namjeru prolaziti kroz sve probleme sa svim tim glupostima, ali dvije doista zaslužuju posebno isticanje:

 

Novi sustav diskriminira “velike” i postojeće poslodavce.

Zakon zvuči kao da je napisan u SAD-u. Kada oni idu regulirat nešto, uglavnom stave iznimku za male poslodavce i pravilima zaguše “velike”. Tako je sada i kod nas. Obvezu zapošljavanja invalida, odnosno plaćanja novčanih kazni ako ne zapošljavanju imaju poslodavci sa 20 i više zaposlenih. Iako je na prvi pogled racionalno ne opterećivat male poslodavce sa takvim nametima, to je ustvari vrlo loše! Potiče tržišne distorzije, potiče razbijanje velikih sustava, potiče korištenje suboptimalnih organizacijskih struktura i kao takvo smanjuje ekonomsku efikasnost. Kako obveza zapošljavanja ne vrijedi prva 24 mjeseca radi poticanja “novih” poslodavaca, ponavljam, potiče tržišne distorzije, …

Ako se obveza zapošljavanja definira po formuli:

broj zaposlenika veći od 202, 3 ili 6% kvote = broj invalida koje je potrebno zaposliti

npr. rudnik s 50 rudara x 6% = 3 invalida koje je potrebno zaposliti u rudniku kako bi se izbjeglo plaćanje mjesečne kazne.

Što ako se Rudnik d.o.o. razbije na Rudnik d.o.o. sa 20 zaposlenika, Rudnik jug d.o.o. sa 20 zaposlenika i Rudnik sjever d.o.o. sa 10 zaposlenika. Obveze zapošljavanja su 0, 0 i 0 invalida rudara. Relativno banalnim statuarnim promjenama Rudnik d.o.o. može izbjeći godišnji harač u iznosu od (minimalna plaća x 0,3 je jedna naknada; x 3 naknade mjesečno; x 12 mjeseci) 32.590,19 kuna.

Zvuči komplicirano? Može i jednostavnije. Idemo svake dvije godine gasit Rudnik d.o.o. i prebacivat radnike i poslovanje u novo  društvo Novi rudnik d.o.o.

I dalje zvuči komplicirano? Ajmo ne zapošljavat rudare nego ih unajmljivat od kompanija koje se bave iznajmljivanjem rudara, a sve imaju istoga vlasnika kao i Rudnik d.o.o. i max 20 zaposlenih.

Vidite o čemu pričam? Kakve su to gluposti?

 

Iz načina na koji su određene kvote po djelatnostima jasno je da svrha sustava nije zapošljavanje invalida

Slika 1. Kvote po djelatnostima

Slika 1. Kvote sa djelatnostima

Kao što možete vidjeti, iz pravilnika sam prepisao, a onda i grafički razvrstao djelatnosti prema kriteriju koliko je realno zaposliti invalida u njima. Ako išta upada u to, onda je to da Vlada.hr očito smatra da je invalidima doista mjesto u rudnicima. No može još i bolje:

Slika 2. Kvote

Slika 2. Kvote sa djelatnostima, sa naznačenim motivom razvrstavanja

Vidite o čemu pričam? Razvrstavanje djelatnosti u kvote određeno je očito isključivo fiskalnim kriterijem. Vlada uvodi novi očevidnik/fond/agenciju koji je sam sebi svrha, a koji će financirati poslodavci. Najveći poslodavac je Vlada. Ali Vlada ga neće financirati.

A invalidi, stvarni invalidi? Možda nisu dobili posao, ali jesu cijelu novu birokraciju u svoje ime.

7 thoughts on “Vlada.hr se sprda s invalidima

  1. A u isto vrijeme podizu onu neku naknadu za “zaposlene bez radnog odnosa” (ili kako se ta logicka besmislica i nepravedna perverzija zove) sa 1600 na 2400 kn.

    I u isto vrijeme citam “HBOR lovi poduzetnike da bi im dao kredite”

    Drzava se toliko ispreplela sa trzistem u Hrvatskoj da tu vise nikome nije jasno sto je ciji posao. Jel drzava zaposljava ili poduzetnici? Jel poduzetnici traze kredite ili drzava trazi od njih da uzmu kredite?

    Sto se tice invalida, trudnica i slicnog, pa nakon svih mogucih empirijskih primjera ovoga sto si opisao, oni i dalje guraju isto. U Francuskoj je broj firmi sa 50 radnika puno veci nego firmi sa 51 radnikom, isto zbog neke takve regulatorne gluposti. Jedan pogled na tu distribuciju bi i budali trebao biti dovoljan da izvuce neke zakljucke.

  2. Odgovor je dakako, država od poduzetnika traži da uzmu kredite….
    Malo se je smirilo s odlaskom Linića, ali svejedno svako malo izlijeću gluposti, malo propisane od EU (opet, koji k. smo ulazili u EU?) malo domaće…

    Evo tipa, od početka iduće godine ili tako nešto planiraju oporezovat prodaju određenih vrsta otpada iz kućanstava porezom na dohodak… Ono, zašto ne…

  3. Mrsić i ekipa totalno su poludili, ili ništa ne kuže ili su odlučili po kratkom postupku potopiti sve firme koje još drže glavu iznad vode.
    Ovo sa zapošljavanjem invalida mi se čini kao porez na budale, kao kazna svima onima koji se još usude baviti poduzetništvom. Socijalisti su stvarno podla bića, paraziti koji uništavaju svog domaćina.
    Kako ne mogu shvatiti da će dodatna opterećenja poduzetnicima u Hrvatskoj samo povećati nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva i povećati nezaposlenost i bijedu ne samo invalidima nego i svim hrvatskim građanima.
    Kako im samo padnu na pamet ovakve gluposti? i Kako ih nije stid i Boga strah?
    Nikako se ne mogu načuditi činjenici da ovako neodgovorni ljudi mogu doći na vlast u Hrvatskoj.

  4. Nisam sto posto, nije neka obrana, ali u njihovu obranu, mislim da je nekakvo ovakvo s.anje potpisano prilikom ulaska u EU. Ali nekako mi se opet čini da raspored djelatnosti u kvote nije!

  5. Ako je to istina, ako svi EU poduzetnici moraju zaposliti 2 – 6% zaposlenika koji im ne trebaju onda EU srlja u propast.

  6. Eu ionako srlja u propast.

    Anyway, zakon se poziva na nekakvu Direktivu Vijeća 2000/78/EZ… A google daje jedan rad iz 2009te…

    There is a lack of clear consensus or convergence in this area, and recent years have seen European countries moving both towards and away from disability quota systems (e.g. the introduction of a new quota system in Cyprus and the abolition of a previously un-enforced quota in the United Kingdom). Quota-systems arrangements are very diverse arising from different historical backgrounds. However, it is important to be aware of the dilemma between intervention that ensures jobs and the risk of unequal treatment for disabled employees arising from quota job placements. There is also some tension between the maintenance of quota systems and the shift towards rights-based employment policies (such as those required by the EU employment Directive).

    The majority of European countries maintain some form of employment quota obligation relating to disabled people. These include: Austria, Belgium, Bulgaria, Cyprus, The Czech Republic, France, Germany, Greece, Hungary, Ireland, Italy, Lithuania, Luxemburg, Malta, Poland, Portugal, Romania, Slovakia, Slovenia and Spain. There is no effective quota system in Denmark, Estonia, Finland, Iceland, Latvia, The Netherlands, Norway, Sweden or the United Kingdom. Gundersen (2008) identifies three basic models for disability employment quotas in Europe:
    • Legislative recommendations
    • Legislative obligations, without effective sanctions
    • Legislative obligation backed by sanctions (levy-grant system)

    Within this framework the legal existence of quota-systems is no guarantee of full implementation as intended, and there are national differences with regard to the definition of disabled workers counting for quota places. This depends on mechanisms of implementation and enforcement of the legal decision. In Austria, for example, it was estimated that only 30% of companies complied with the quota norm of 4% in 200215
    15 Zelderloo, L and Reynaert, J (2007).

    An international comparison of methods of financing employment for disadvantaged people. Brussels, EASPD. . In Spain ‘only 14% of business larger than 50 workers were meeting the requirements’ in 2008 (Spanish National Report).
    Even in the public sector there have been difficulties in meeting implementation obligations. For example, in Ireland it has been necessary to reiterate the obligation, and ‘a fresh commitment to ensure that the quota for the employment of people with disabilities in the public sector was met’ was included in an agreement between the government and social partners (Irish National Report). The size of the companies obliged to employ quotas, and the number to be employed, also varies between the countries. At the level of individual companies there may be opportunities for trading quota places. For example, in the Czech Republic companies may reduce the minimum number of disabled people to be employed, or the levy to be paid, if they buy products from other companies with more than 50% disabled employees.

    In several countries (e.g. Poland, Austria, Germany and France) the financial levies derived from employers not fulfilling quotas are invested in a national fund with the aim of increasing employment for disabled people (such as the National Rehabilitation Fund in Poland). However, there is also evidence of an absence of practical enforcement or financial sanctions in some countries (e.g. Belgium National Report).

    There is some concern that quota positions are often filled through internal rather than external recruitment, and that employers’ fulfilment of quota obligations is most likely to target those disabled people who are closest to the labour market. One argument for quotas is that they can make work accessible.

    To conclude, it seems in general that sanctions can be important in determining if quota-systems will work as intended (Gundersen, 2008).

  7. Kvote zapošljavanja za invalide propisane su pod prijetnjom novčane kazne (30% minimalne plaće) za njihovo neispunjenje odnosno kao novi porez na poduzetništvo i time dodatni izvor nekonkurentnosti.
    Isti cilj mogli su ostvariti na drugi način, recimo poreznim olakšicama za poslodavce koji zapošljavaju invalide.
    Na taj bi način poslodavci invalide puno bolje prihvaćali nego što će sad biti kad ih moraju zaposliti za kaznu.
    Bahati socijalisti ne mogu shvatiti razliku, njima nije stalo do invalida nego do kažnjavanja poslodavaca i otimanja dodatnog novca.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s