Srednjoazijski koncepti u Hrvatskoj

o primitivizmu

 

I. Kratka moderna povijest Elsass-Lothringena

Elsass-Lothringen, nekoć davno provincije Svetog Rimskog Carstva nastanjene Nijemcima, Francuska je pokorila 1639. godine tijekom tridesetgodišnjega rata i potpuno aneksirala 1688., odnosno 1697. godine. Iako su ratovi u 17. stoljeću doveli do velikih migracija u tome periodu, konačni rezultat je bio taj da su 90%tna većina stanovnika i dalje bili Nijemci.  Iako dio Francuske, teritorij je zadržao neke povlastice tako da su javna uprava, obrazovanje i sveučilišta djelovali na njemačkom jeziku.

Francuska revolucija je isprva podržana u Elsass-Lothringenu, no sa rastom divljaštva i primitivnosti same revolucije, dobar dio stanovništva podržao je Austrijance i ine koji su pokušali intervenirati. Rezultat? Prvo veliko izravno protjerivanje Nijemaca, od kojih su mnogi završili na područjima negdašnje Carske Rusije.

Kada je Francuska kapitulirala 1871. godine u ratu sa Carskom Njemačkom, Njemci nisu bili osobito nabrijani na uzimanje teritorija od Francuske. Strašni Bismarck zapravo nije želio uzeti ništa, čak niti njemački Elsass-Lothringen. Nekim kompromisima u njemačkom vrhu, odbačene su i Bismarckove ideje, i ideje onih koji su željeli uzeti sve što su realno mogli, i Francuskoj su uzeti samo teritoriji koji su nastanjeni Nijemcima. Elsass-Lothringen. Granica je doslovce nacrtana kroz postojeće francuske okruge slijedeći jezičnu podjelu i ono što je otišlo Njemačkoj imalo je 90% Nijemaca.

Kakva je bila politika Carsku Njemačke prema novo-osvojenim teritorijima? Zapravo vrlo liberalna. Dosta Nijemaca u Elsass-Lothringenu izražavalo je svoje nezadovoljstvo. Sprdali su Carsku Njemačku i podnosili peticije Reichstagu na francuskom jeziku. Kada se to ispuhalo nakon nekoliko godina, postali su čvrste pristalice SPD-a i uvjereni komunisti. I nije bilo neke posebne reakcije Carske Njemačke (osim, ironično kada se zna cijela povijest, potiskivanja antisemitizma).

Carska Njemačka spušila je I. svjetski rat i nestala. Elsass-Lothringen opet je pripojen Francuskoj u sklopu stoljetnog programa za životnim prostorom i istočnom granicom na Rajni.

Kakva je bila politika Francuske Republike prema novo-osvojenim teritorijima? 100.000 prisilno iseljenih u Njemačku. Kampanja pretvaranja u Francuze. Zabrana novina na njemačkom jeziku.

I Hitlerova Njemačka spušila je II. svjetski rat i nestala. Nakon kratkotrajnog boravka u Njemačkoj gdje je kažu 130.000 muškaraca mobilizirano u njemačke postrojbe, Elsass-Lothringen opet se našao u Francuskoj.

Kakva je bila politika sljedeće Francuske Republike prema novo-osvojenim teritorijima?

Nastavljena je politika prisilne asimilacije, još brže, jače i sada lakše, pošto su svi Nijemci krivi i kolektivno odgovorni. Još uspješnije. Njemački identitet je uspješno izbrisan, njemački jezik, odnosno njegovi lokalni dijalekti su izbrisani, po kućama se danas govori Francuski. U novije vrijeme postoje neki trendovi buđenja posebnosti Elsass-Lothringen u vidu nekog regionalnog identiteta, povratka izbrisanog dijalekta njemačkoga jezika kao izbornoga predmeta u školama i sl. Više neka razina folkornih društava, i zapravo nije važno. Elsass-Lothringen je kao i mnoštvo drugih posebnih naroda koji su nekada živjeli na području današnje Francuske Republike uspješno asimiliran u skupinu Francuza.

 

II. Kratka moderna povijest Kazakstana

Kazakstan je srednjeazijska stepa i nešto brda koje je u 19. stoljeću pokorila Carska Rusija. Stranovnici, Kazaci, muslimani, potomci raznih Hordi, srednjoazijci. No nije ih bilo baš tako mnogo u odnosu na sam Kazakstan. Kolonizacija koja je uslijedila dovela je tamo velik broj Rusa i drugih Slavena, Židova i Nijemaca (uključujući i neke porijeklom iz spomenutog Elsass-Lothringena). U 19. stoljeću bilo je pokušaja pretvaranja svih u Ruse, bilo je krvavih pobuna i masakara na svim stranama. Nikome doduše nisu bili dragi boljševici i svi su se dugo borili protiv istih.

Ono što je bitno upamtiti u vezi Kazakstana je da u biti postoje dva dijela Kazakstana, nazovimo ih ukratko sjever i jug. Sjever je bio relativno slabo naseljen, stepe koje prije nisu bile osobito korisne, sa dolaskom moderne poljoprivrede postale su najvredniji dio Kazakstana. Kojekakve komunističke utopije isplanirane su na sjeveru, i uglavnom su neslavno propale. Bilo je žita, ali nije bilo silosa za njegovo spremanje. Bilo je silosa za njegovo spremanje, no nije bilo načina da ga se nekuda odveze. No bilo kako bilo, komunistička era obilježena je novim naseljavanjem. U jednome trenutku, sami Kazaci činili su tek trećinu stanovnika zemlje. To se promijenilo zbog različith stopa nataliteta do početka 90-ih godina tako da su Kazaci postali većina.

Ako danas pogledamo etničku kartu Kazakstana iz ranih 90-ih godina vidjet ćemo da je to oštro podijeljena zemlja. Na sjeveru žive Rusi i ostali, u ostatku zemlje žive Kazaci i ostali.

Nakon neovisnosti dogodilo se nekoliko stvari. Prva, dogodila se neovisnost. Rusi nisu nasilno pripojili Kazakstan Rusiji. Druga, Rusi i ostali nisu protjerani. Iselili su, i iseljavaju u velikim brojevima, ima ih posvuda od Rusije do Kanade, SAD-a i Australije. Nije nam važno da li su željeli živjeti u Rusiji, ili nisu željeli živjeti u većinski muslimanskoj zemlji, ali ono što nam je bitno je da nisu protjerani. Treća, Rusi i ostali nisu asimilirani. Pričaju svoje jezike i mogu živjeti u Kazakstanu. Ruski je čak jedan od dva službena jezika. Četvrta, Kazaci razumije se provode politiku asimilacije nad manjinama. Recimo, glavni grad je preseljen iz najvećeg kazačkog Almatya, i najvećeg u zemlji, koji se nalazi na jugu, u Astanu. Astana je najveći grad na sjeveru zemlje, blizu srca teritorija koji su kolonizirali Rusi. Doseljuje se velik broj Kazaka, zapišava se teritorij i mijenja se etnička struktura većinski Ruskog grada.

Što je onda najvažnije u cijeloj ovoj priči o Kazakstanu? Nije to da svi zapišavaju teritorij, već da se to negdje radi relativno civilizirano. U Kazakstanu civiliziranije no u Francuskoj. U srednoj Aziji civiliziranije no u zapadnoj Europi. I možemo sada reći da Kazaci ne mogu drugačije jer se boje Rusa i svjetlucanja u mraku, možemo reći da to rade sporo i proračunato jer shvaćaju da su im Rusi, Nijemci i ostali ekonomski važni, no ovdje nam doista nije bitno. Razlika postoji, i vidljiva nam je.

 

Sve gore navedeno kompajlirano je iz sljedećih izvora i ništa nije dodano:

http://en.wikipedia.org/wiki/Reichsland_Elsaß-Lothringen

http://en.wikipedia.org/wiki/Alsace

http://en.wikipedia.org/wiki/Kazakh_SSR

http://en.wikipedia.org/wiki/Kazakhstan

http://en.wikipedia.org/wiki/Almaty

http://en.wikipedia.org/wiki/Astana

 

III. Tko je tu onda primitivac?

Vjerojatno onaj tko će za uzor u nekakvim demokratskim normama (opet, nije da cijenim demokraciju, samo pokušavam biti logički konzistentan) uzimati jednu Francusku, a za uzor primitivizma nekakvu srednju Aziju.

Poluobrazovana osoba, Kompleskaš, Rasist, Primitivac

 

I još nešto.

Da li Zoran Milanović zna koliko hrvatskih kompanija posluje i koliko zarađuju, i koliki udio ovoga jadnoga hrvatkoga izvoza, ostvaruju u srednjoj Aziji. Da li je ikada čuo za kompanije poput Ericssona Nikole Tesle ili jednog od većeg broja Končara koji svoje proizvode izvoze i plasiraju u srednju Aziju, između ostaloga i u Kazakstan.

Mogu razumijeti da je netko ne(polu)obrazovan, mogu razumijeti i to da se prezire ili mrzi nekoga, bez problema mogu razumjeti i da je taj netko koga se prezire i sprda u srednoj Aziji, niti me srce boli ako se to radi. Sve je to za ljude. Mogu razumjeti i  populizam.

No dopustiti si takav primitivizam i izravno ničim izazvano vrijeđanje određenih ljudi dok si na toj poziciji, a ti ljudi su ti usto i poslovni partneri, e to doista ne mogu.

4 thoughts on “Srednjoazijski koncepti u Hrvatskoj

  1. Pingback: Uz jutarnju kavu … | Quo Vadis Croatia | Na ovoj web stranici nastojimo pratiti najzanimljivije teme na katoličkoj blogosferi te ih prenijeti našim čitateljima uz neke naše komentare o zbivanjima u Lijepoj našoj.

  2. Meni se cini da ovaj lik puca na neku visoku poziciju u EU na kraju mandata. Nadam se da de otici sto prije na nekakvim prijevremenim izborima, nek si ga EU uzme, ovdje radi iskljucivo stetu. Ne mislim pritom na ovu izjavu, vise mi se cini stetan na unutarnjepolitickom planu, nego kao diplomat, kao diplomat je mozda cak i natprosjecan.

    • Stvarno ne vidim otkuda ti ta njegova iznadprosječnost. Frajer proizvodi jednu blamažu za drugom, evo sada kroz mjesec dana opet nastavljamo sa perković showom kada se izjalovi zadnji plan da se perkovića ne izruči…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s