Što je to deficit?

ili, što sam ja o tome mislio 2008. godine

 

Podsjetio me post kolege Kapitalca o tome tko je, kada i koliko zadužio RH na moj seminar koji sam na faksu napisao krajem 2008. godine. Zanimljiva vremena. Ja sam koji mjesec nakon toga pročitao Schiffov Crash Proof i otkrio austrijsku školu i moja razmišljanja su nakon toga… ponešto drugačija, no kako sam ga onda sada nostalgije radi pročitao, zašto ne: 

 

Deficit države u određenom razdoblju (jednoj godini) je višak rashoda nad prihodima u tome razdoblju. Deficit je varijabla toka (mjeri se u određenom vremenskom razdoblju). Dug se pojednostavljeno definira kao zbroj proračunskih deficita u prošlosti umanjenih za suficite u prošlosti, te je kao takav varijabla stanja (mjeri se u nekoj danoj točki u vremenu).

Iako su definicije deficita i duga lako razumljive, kod utvrđivanja stvarnih vrijednosti tih pokazatelja u praksi postoje znatni problemi. Prvi proizlazi iz same organizacije državnih financija. Uz proračun središnje države, država kontrolira i veći broj izvanproračunskih fondova. Isto tako, županije, općine i gradovi imaju svoje proračune. Da bi se dobila realna slika o veličini državne potrošnje, a time i deficita, potrebno je konsolidirati sve te proračune. Proračun središnje države objedinjen s izvanproračunskim fondovima čini konsolidirani proračun središnje države. Konsolidirani proračun središnje države objedinjen s proračunima lokalnih jedinica čini konsolidirani proračun opće države.

Nadalje je tu problem nekonzistentnosti načina na koji država iskazuje svoje prihode i rashode, tj. nekonzistentnost državnog računovodstva. Primjer toga je prodaje državne imovine, koja se ovisno o volji sastavljača proračuna prikazuje ili ne prikazuje kao prihod proračuna koji umanjuje deficit. Visina deficita tijekom određene godine stoga u velikoj mjeri ovisi o primijenjenim računovodstvenim pravilima.

Dio državnog duga je u vlasništvu središnje banke. Inflacija umanjuje stvarnu visinu državnog duga. Država posjeduje veliku materijalnu imovinu koja se ne uzima u obzir kada se promatra financijsko stanje države. Država isto tako ima ogromne neizravne obveze – zakonom obećana davanja u budućnosti različitim društvenim skupinama. Iznos državnog duga znači nešto samo ako se postavi u odnos prema BDP-u, te se rastom BDP-a smanjuje relativna zaduženost države. Iz toga proizlazi, da osim što je teško utvrditi stvarne iznose državnog deficita i duga, i samo značenje tih pokazatelja je nejasno i podložno različitim tumačenjima.

 

2.1. Makroekonomske posljedice deficita

Utjecaj države na razinu domaćeg proizvoda najveći je u kratkom roku. Visina deficita (ili zapravo samo postojanje deficita) ne utječe na razinu domaćeg proizvoda. Promjene visine državne potrošnje utječu na razinu domaćeg proizvoda. Stoga je ekspanzivna fiskalna politika povezana s povećanjem deficita državnog proračuna, a restriktivna fiskalna politika s smanjenjem deficita. Ukoliko gospodarstvo ne ostvaruje punu zaposlenost resursa ekspanzivna fiskalna politika dovodi do porasta BDP-a većeg nego što bi to obično bilo i veće zaposlenosti resursa. Ukoliko gospodarstvo već ostvaruje punu zaposlenost resursa primjena ekspanzivne fiskalne politike prije svega dovodi do inflacije.

Država u dugom roku ne može poticati rast gospodarstva povećanjem svoje potrošnje. Štoviše, deficiti državnog proračuna koji su obično posljedica takve politike dugoročno imaju negativan utjecaj na razinu domaćeg proizvoda. Domaći proizvod u dugom roku određuju tri faktora: tehnološki napredak, količina dostupne radne snage i količina kapitala. Država ima najizrazitiji utjecaj na količinu kapitala. Investicije u kapital u nekoj godini su suma privatne štednje, deficita države i neto priljeva kapitala iz inozemstva. Veći državni deficit dovodi do manjih investicija u kapital (hipoteza istiskivanja), što znači da će u budućnosti radna snaga imati manje kapitala na raspolaganju i stoga nižu produktivnost. Konačni rezultat deficita danas je niža razina domaćeg proizvoda od potencijalne razine u budućnosti.

 

2.2. Teret duga

Kako državno zaduživanje radi financiranja deficita u zadanom trenutku u budućnosti stiže na naplatu, država u tome trenutku mora vratiti dug ili ga mora refinancirati. U raspravama oko državnog zaduživanja se stoga često postavlja pitanje tko u konačnici plaća dug, s posebnim naglaskom na pitanje troši li država na pružanje usluga građanima danas ostavljajući obvezu plaćanja toga duga onim građanima koji će živjeti u budućnosti. Klasična kejnezijanska sinteza smatrala je da unutarnji dug nije teret za buduće generacije (otplata duga se smatrala preraspodjelom dohotka od građana koji ne posjeduju obveznice prema vlasnicima obveznica), a vanjski dug nije teret za buduće generacije ako se posuđena sredstva iskoriste za financiranje akumulacije kapitala koji će davati veći povrat od graničnog troška posuđivanja.

Model preklapajućih generacija teoretski pokazuje kako se teret duga može prenositi kroz generacije. Model polazi od toga da država novcem posuđenim od građana pruža usluge svim svojim građanima, dok novac posuđuje samo od ljudi mlađe i srednje dobi (vrijeme otplate duga se nalazi unutar njihovog životnog vijeka te su oni voljni posuditi novac državi). Kada država vraća dug, za njegov povrat oporezuje sve svoje gađane. Prva posljedica toga je da su ljudi koji su bili stari u vrijeme zaduživanja primili usluge od države, a nisu oporezovani u vrijeme povrata duga. Druga posljedica toga je da se za povrat duga oporezuje ljude koji nisu primili nikakve koristi od toga zaduživanja države jer se nisu još ni rodili u vrijeme nastanka duga. Starije generacije ostvaruju koristi na trošak mlađih generacija.

 

2.3. Važnost zaduživanja države za nacionalni financijski sustav

U razvijenim državama obveznice izdane od strane države smatraju se najsigurnijim financijskim instrumentima,  te kao takve nose najniže kamatne stope. Iz toga proizlazi njihova velika važnost i uloga u financijskom sustavu države.

Uloge koje državne obveznice obavljaju u financijskom sustavu su:

  1. One su referentna imovina za određivanje kamatnih stopa na druge oblike imovine. Moguće je da bi financijska tržišta bila manje efikasna bez takve referentne imovine.
  2. Zbog sigurnosti otplate mnogi investitori (pojedinci i institucije, npr. mirovinski fondovi) preferiraju državne obveznice pred ostalim oblicima imovine.
  3. Njima se služe središnje banke za obavljanje monetarne politike.

 

Auch. Dalje drvim po deficitima raznih država s fokusom na Njemačko-Francusko izigravanje SGP-a ranih 2000-tih koje je rezultiralo promjenama koje su ga učinile besmislenim, zaključno s Hrvatskom otkuda dolazi sljedeća slika:

Tako je to izgledalo 2008. ...

Tako je to izgledalo 2008. …

Koja vremena, ha. I sve je ispalo po planu.😀

Zaključak:

Posljedice državnih deficita možda su teško mjerljive, ali isto tako se nikada ne može  zanemariti njihov veliki utjecaj na sadašnjost i budućnost nekoga gospodarstva i cjelokupnog društva. Zaduživanje države stoga se nalazi u središtu pozornosti ne samo ekonomista i političara, već često i opće javnosti.

Takva situacija može dovesti do pozitivnih pomaka u državnim financijama u vidu ograničavanja nepotrebnog i pretjeranog trošenja, efikasnijeg upravljanja državnim novcem i sl. Negativna posljedica toga je da se stanje javnih financija često ocjenjuje isključivo na temelju deficita. U toj se situaciji pitanjima poput pruža li država optimalnu razinu javnih usluga može pridati nikakva ili nedovoljna važnost, a što opet može dovesti do toga da država javnosti pruža nedovoljnu razinu javnih usluga. Deficit je bitan, ali kada se raspravlja o javnim financijama nije sve.

Auch. U moju obranu, znao sam da je zaključak bezvezan, no trebao mi je zaključak pa sam ga prepisao iz udžbenika.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s