Osiguranje depozita je prevara

tj. porez je

 

Ali bar ja sam konkretno nisam se nikada zanimao na koji točno način. Međutim, u pokušaju objašnjavanja nedavnog bacanja državnog novca po političkoj liniji u nekakvu Centar banku, poslovni.hr je izbacio članak u kojem to pokušava objasniti/opravdati. Usput su i, suprotno svome optimističnom naslovu, objasnili naslov ovoga posta:

bankarskog sektora i akumuliranih premija osiguranja depozita koje sve one redovito uplaćuju u Fond osiguranja depozita pri DAB-u. U njega se u novije vrijeme slijeva oko 450 milijuna godišnje, a godinama se uglavnom samo punio

I uz taj odljev u ovu je godinu ušao s nešto više od tri milijarde kuna nakupljenih premija osiguranja, a sad je vjerojatno i bliže 3,3 milijarde.

DAB velikim dijelom premije za osiguranje štednje zapravo koristi za financiranje proračuna, a država je npr. i lani dokapitalizirala Croatia banku upravo novcem DAB-a. Imovina fonda osiguranja depozita nije, dakle, u cijelosti baš brzo raspoloživa za isplate, a nije posve bez efekata na proračun ni eventualna potreba rasprodaja vrijednosnih papira države koje drži DAB. Konačno, potreba većih isplata štednje iz DAB-a ne bi utjecala na deficit državnog proračuna, ali na razini opće države to bi povećalo deficit. Prema financijskom planu izvanproračunskih fondova, DAB je praktično jedini od kojega se očekuje suficit (i to 661 milijun kuna).

Drugim riječima, situacija s tim osiguranjem je jednaka onome s obveznim mirovinskim fondovima. Novca u teoriji unutra ima, ali u praksi je to gotovo sve “posuđeno” državi. Neka značajnija isplata može se dogoditi samo ako država vrati dug (ne može) ili osiguranje nađe kupca za državne obveznice (a glavni kupac su banke koje upravo propadaju).

Drugim riječima, država radi “zaštite štediša” banke de facto oporezuje s 450.000.000,00 kuna posebnog poreza godišnje.

4 thoughts on “Osiguranje depozita je prevara

  1. Vidiš nisam se interesirao i nisam znao da DAB kupuje obveznice RH, stvarno, čemu ta cijela zaobilazna cirkusarija, neka lova od tog poreza ide direktno u proračun, a kad neka banka vrisne neka se spašava iz proračuna i mirna Bosna. Tako i tako pad jedne banke nije veliki problem za proračun, a sistemski udarac gdje bi trebalo odjednom spašavati više banaka ne može podnijeti nikakav DAB. Ne može ni proračun, ali i ovako i onako se to rješava tako da se pretvori u dug države.

  2. Danas OK članak sa pomalo zavaravajućim zaključkom, kad kaže da stečaj “porezne obveznike neće koštati ništa” http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/stecaj-centar-banke-veci-od-credo-banke-ali-porezne-obveznike-ne-bi-trebao-kostati-nista-251408

    Jer, kao što si napisao, koštao je već sve korisnike usluga banaka kroz skuplje usluge, a skup poreznih obveznika se sa skupom korisnika usluga banaka dobro poklapa…

    Bilo bi točnije da su napisali “stečaj se neće pokrivati iz državnog proračuna”.

    Tako da je DAB u tom smislu kontraproduktivan, što stvara iluziju da stečaj banke nikoga ne košta osim drugih banaka.

    Što se tiče tehničke izvedbe cijele priče, nisam ulazio, ali suma koju spominje linkani članak mi se čini pozamašna. 400 milijuna kuna godišnje u DAB? Pa koliko je ove godine profit banaka, 2,5 milijardi kuna? To znači da 400 milijuna kuna godišnje u taj fond mora imati popriličan efekt na skupoću usluga.

    • To je valja ekvivalent poreza na dobit banaka od 40% umjesto 20%, ali nije bed, nabija bankama HNB još i masu drugih troškova🙂

      A poslovni je izbacio uz ovaj par tih baš horor članaka zadnjih dana
      te čačić koji bi dokapitalizirao banku svojega frenda s pola milijarde kuna iz primarne emisije, te linić koji laže cijelo vrijeme jer JTB od starta ne želi uć u banku ako se prije ne očisti bilanca, te državno-fondovska uprava koja od svojega dolaska odobrava sumnjive kredite uz pomoć HBOR-a i izvlači lovu

      Je, jeftino je bilo spašavat tu banku, samo nije nama…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s