Zašto zapad vlada – za sada

ili, samo ste mislili da znate zašto se Kina danas razvija

 

Ian Morris je povjesničar koji se bavio klasičnom grčkom, a onda je krenuo… napisat knjigu zbog koje će bit po vijestima. Kako se to ne može antikom, krenuo je kao tražit povijesne zakone i napisao hit knjigu Why the West Rules — For Now. I bi knjiga hit. Knjigu doduše nisam pročitao (ima navodno 800 stranica, štogod), no pogledao sam umjesto toga ovo njegovo izlaganje.

 

Uh.

 

Kako kaže Ian Morris, pokušaji objašnjavanja dosadašnje vladavine tzv. “zapada” idu u dva smjera. Dugoročne teorije tvrde da se dogodilo nešto davno u povijesti što je utjecalo na tu civilizaciju i zbog toga vlada. Implikacija je da je zbog toga (bila) bolja. Način analiza ide na proučavanje društvenih organizacije, odnosno utvrđivanje što to određeno društvo čini boljim/efikasnijim od drugih.

Modernije teorije u skladu s multikulturalnim pristupom (svi smo mi jednako vrijedni, jej) idu na to da se dogodilo nešto nedavno (tipa u 18. stoljeću), odnosno “zapad” je imao sreće i slučajno pokorio svijet. Drugim riječima, primjena koncepta animal spiritsa na povijesnu znanost… Kejnezijanci ekspandiraju…

Prva skupina teorija je, ako ne u samo identificiranju uzroka i posljedica, onda bar u pristupu, očito u pravu. (Moj zaključak… Ian Morris čini mi se pokušava napravit nekakvu sintezu? Ah, štogod…)

 

Ako želimo napisat nešto poput Why the West Rules — For Now trebaju nam dvije stvari. Prva su podaci koje ćemo analizirati da bismo uspoređivali civilizacije.

Koji podaci? Znamo da je BDP nesavršen, da su procjene loše, ali to je i dalje najbolja je mjera stupnja razvoja koju imamo. Zašto ne BDP? Ne znam…

Ian Morris je konstruirao nekakav besmislen kvantitativni model upitnih pretpostavka i sa procjenama kao ulaznim podacima i na temelju toga napravio poveći broj grafova. Pri tome se hvali da je isti sličan famoznom BDP-u za siromahe.

Primjerice, Morris procjenjuje energetski output civilizacija. OK? Osim što je nemoguće izmjerit, što ćemo s SSSR-om. Imali su struje, sam Josip Broz Tito im se divio koliko MW proizvode i govorio da treba isto tako, no što to znači? Blagostanje? Da li njihova proizvodnja čelika i ogromnih čavala znači blagostanje?

A to je još najrealističnija stavka u tome modelu za ocjenu “snage civilizacija” – druge su organizacija društva, sposobnost prenošenja informacija i sposobnost projekcije vojne sile.

 

Na stranu to što su to, da imaju ikakvoga smisla i da su točno procijenjeni svi elementi, povijesni podaci, to su i izmjerene posljedice, i imaju… ama baš nikakvu prediktivnu vrijednost. Kako na temelju toga procijeniti “do kada će zapad vladati”?

Ne znam…

 

No ne zna ni Ian Morris. Da ga citiram iz predavanja, “razmišljao sam o tome i meni djeluje da to funkcionira tako i tako…” Zaboravlja svoje podatke i prepisuje kao i mnogi dana iz knjige Jareda Diamonda Guns, Germs, and Steel – za sve je zaslužan zemljopis. I dok Diamondov zaključak ima određenu težinu kada pričamo o začecima određenih društava i brzini prelaska iz lovačko-sakupljačkih u poljoprivredna društva, ovako silovan, razrađen i dignut na 10 potenciju…

 

I tako smo došli do toga zašto se Kina danas razvija?

Naime, razvojem prometa se Tihi ocean “skupio” i udaljenosti su bliže. Time je došlo do “pretvaranja zemljopisno nepovoljnog položaja u zemljopisno povoljan položaj”, i obratno na drugoj strani oceana, i bilo je to naime neizbježno.

 

Nije doduše poznato kako je time SAD došao u zemljopisno nepovoljan položaj, ni koji je to faktor bio tako bitan da Japan dođe u zemljopisno povoljan položaj 50 godina prije Kine, ni koje su to konkretno bitne razlike između globalnog zemljopisnog položaja Južne i Sjeverne Koreje…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s