Što su to EU fondovi i što s njihovim novcem?

misalokacija resursa i još ponešto 

 

Čak i u “najčišćem” slučaju, financiranje određenog gospodarskog projekta u određenoj kompaniji, EU fondovi su nešto loše. Čak i u tom najčišćem slučaju, to je obična misalokacija resursa. Kako? Zašto?

Zamislimo primjer dvije moguće investicije koje se mogu napraviti na tržištu od strane jednoga poduzetnika. (Ili zamislimo da su u pitanju dva različita poduzetnika koja pokušavaju financirat svoje različite projekte.) Jedna daje povrat od 15% posto. Druga daje povrat od 4%, ili možda čak i daje povrat -4%. Koja investicija će biti financirana na tržištu? Jasno, ona od 15%. Ne samo da će banka financirat investiciju gdje se očekuje povrat od 15%, nego će i poduzetnik sam odlučiti baviti se onime što daje povrat od 15%.

EU fondovi u najboljem, najčišćem slučaju funkcioniraju tako da izmjene tu situaciju, i daju marginalna sredstva zbog kojih investicija od 4% daje povrat od, recimo, 16%. Recimo, u tome najboljem, najčišćem slučaju, funkcija EU fonda je subvencioniranje povrata na manje rentabilnu investiciju, odnosno subvencioniranje kamate na tu nerentabilnu investiciju.

U čemu je problem? Problem je u tome, što su resursi ograničeni, ograničen je kapital, ograničen je rad. EU fondovi ne “dijele” sredstva, EU fondovi uzimaju sredstva iz domaćega gospodarstva i onda ponovno alociraju ta sredstva birokratskim odlukama, i to namjerno, u nerentabilne i manje rentabilne investicije. Ceteris paribus, kapital i posljedično rad se alociraju u proizvodnju onoga što je na tržištu manje poželjno. Slijedom toga, ljudi imaju manje. BDP je recimo manji. BDP, recimo, raste sporije.

No stvari su zapravo još i gore. Glavnina tih fondova ne funkcionira kao što je gore opisano. Ne bave se poticanjem manje efikasnih proizvodnih procesa u korist efikasnijih. Bave se… totalnim nebulozama.

 

Evo nekih primjera:

  • rješavanje socijalnih problema koji nastaju zbog iznimnih događaja – velikog ulaza izbjeglica ili zbog premještanja ljudi zbog prirodnih i ekoloških katastrofa,
  • programi koji obrazuju nezaposlene i pripadnike ostalih marginaliziranih grupa, programi za profesionalno preusmjeravanje u sektorima u ekonomskom opadanju,
  • programi koji pružaju pomoć u obrazovanju specijaliziranog osoblja u socijalnom i obrazovnom sektoru,
  • programi koji osiguravaju trening civilne zaštite o prirodnim i ekološkim katastrofama,
  • privatne i javne investicije u istraživačke i razvojne centre,
  • treninzi za dužnosnike,
  • projekti investiranja i promicanja stvaranja i zadržavanja perspektivnih radnih mjesta omogućavajući lakši pristup zajmovima (za SME),
  • programi pomoći u kući,
  • projekti koji uključuju urbanu izgradnju ili rehabilitaciju infrastrukture ili ruralnu modernizaciju na nacionalnoj ili lokalnoj razini: razvoj industrije, komunalnog sustava, mreže cesta, izgradnja osnovnih obrazovnih i medicinskih objekata, socio-kulturni i sportski centri,
  • izgradnja i obnova zatvorske infrastrukture,
  • rekonstrukcija i obnova povijesnog i kulturnog naslijeđa (čišćenje zgrada itd.),
  • renoviranje, izgradnja ili opremanje stanova te prilagodba zgrada za stanovanje kako bi se osigurali pristojni uvjeti stanovanja za osobe s niskim primanjima,
  • prevencija prirodnih i ekoloških katastrofa (poplave, požari, lavine, potresi, klizanje zemlje) te izgradnja nasipa ako oni ne uključuju prisilno preseljenje stanovništva bez adekvatnih kompenzatornih mjera i ukoliko postoje mjere zaštite okoliša,
  • osigurati potpore posredničkim financijskim ustanovama koje osiguravaju venture kapital inovativnim malim i srednjim poduzećima i poduzećima s potencijalom rasta; potpore trebaju pokriti troškove pripreme financijskih ustanova za rad (zapošljavanje stručnjaka i osiguravanje početnih fondova),
  • potpora širenju ICT aplikacija i e-usluga u javnom i privatnom sektoru (e-vlada, ebiznis, e-učenje, e-zdravlje),
  • podrška EU proizvodnji u globalnoj konkurenciji,
  • velike i male investicije koje pridonose ciljevima javnih politika EU-a u svim sektorima ekonomije.

 

EU fondovi se u biti onda bave svim onim glupostima kojima se bavi država, a baš i ne bi trebala. I pritom dupliraju te već postojeće funkcije. I pritom to rade na malo drugačije načine. Sada, što ja znam, možda je to transparentnije od obične državne potrošnje i subvencija, možda je pozitivno što državni službenci moraju pisat projekte da bi ih se treniralo pa “neće rasipat novac” na pretjerano duge i skupe obuke državnih službenika… Što ja znam, možda je?

Ali ono što je jasno je, da ti projekti nikome neće donijet niti bogatstvo niti razvoj. Kao što je već uobičajena državna praksa, podmetat će nogu pred tim ciljevima.

2 thoughts on “Što su to EU fondovi i što s njihovim novcem?

  1. jebote ! pa ovo su SIZovi (Samoupravne interesne zajdnice za mlađe) oni su se zamlaćivali takvim nebulozama

    • nemam blage što je to SIZ, ali pretpostavit ću da je nešto tipa omladinci se skupljaju kako bi se “angažirali oko društvenih tema”, a u pozadini trešti ceca i pokušava se nešto poj…. !
      ako je tome tako, SIZ-ovi su ipak manje štetni od EU jer ostaju na riječima😀

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s