Zašto se (krupni) kapital ne bori protiv velike države?

I što to znači za Poštenland…

 

Iako bi kojekakvi zeleni aktivisti rado uvjerili svijet u drugačije, naftne kompanije ne financiraju lažna istraživanja kojima se dokazuje da globalno zagrijavanje ne postoji. Štoviše, naftne kompanije financiraju istraživanja kojekavkih lubenica koje bez stvarnih dokaza tvrde da globalno zagrijavanje postoji.

Za proizvođače ugljena vrijedi u pravilu isto.

Velike kompanije i njihov menadžment će rijetko kada zagovarati nekakve liberalizacije tržišta, privatizacije i slično tome, a čak i kada to načelno podržavaju rijetko će to reći javno, a još rjeđe izravno i bez uvijanja.

Pa čak i te navodno zle banke ne financiraju lobiste, literaturu, ekonomska i/ili pravna istraživanja koja su barem vrijednosno neutralna, a kamoli da im idu u korist. Recimo, Intesa Sanpaolo mirne duše financira izdavanje makroekonomskih udžbenika napisanih od strane izvjesnog komunista, u kojima se autor između ostaloga zalaže za veliku državu, nove regulacije financijskih tržišta, neslobodno tržište rada i… zabranu reklama. Znam, jer je djelo čak prevedeno na hrvatski.

 

Da, dogodi se tu i tamo, uglavnom kada je u pitanju velika i iznenadna regulacija/zabrana/ekspanzija poreza da se krupni kapital javi, ali to je iznimka koja se jako rijetko vidi.

 

Zašto onda?

 

Dio odgovora vjerujem je taj da se vlasnici krupnog kapitala nadaju privilegijama i financijskim koristima u sklopu državnih monopola i regulacija. Ili drugim riječima, osim u nekim marginalnim situacijama (porezni efekt ekonomije obujma i sl.), dobri su si sa političarima.

Dio odgovora vjerujem je ideološki, biti kapitalist znači biti sposoban u kapitalizmu i izvjesnu… pohlepu, no ne i vjerovati u pravo, slobodu i dobrobit svih. Kamoli zamarati se s time kako to možda proizlazi iz tvoje aktivnosti. Dok je vlastiti financijski interes uvijek na prvome mjestu, u slobodno se vrijeme bez problema može širiti socijalistička poruka.

Menadžment kompanija, od vrha do najnižih razina, uključujući i birokraciju u privatnim kompanijama, još manje ima takvih sklonosti. Sve je to ista slika i prilika, neka ima nadprosječni IQ i bila je poslušna u školi, kakvu njoj razliku predstavlja bit upravljač u privatnoj kompaniji i gulagu? Razlika je u tome da je u gulagu relativno bogatstvo i položaj mnogo sigurniji, eto koja je razlika

 

I neka je sve to istina, vjerujem da to nije glavni odgovor. Glavnina odgovora.

U pitanju je, vjerujem, to, da se jednostavno ne isplati boriti protiv velike države. Uvijek će naime postojati mjesto gdje je trava zelenija. Gdje su porezi niži, gdje je regulacije manje, gdje je pravna sigurnost veća. Ili, dio iste livade gdje je regulacije manje. Ili, dio iste livade gdje su subvencije veće i sigurne. I dok su trenutne investicije ugrožene neslobodom i porastom države, to obično nije posvemašnja konfiskacija, i nije trenutna. Postoji rezidualna vrijednost, i dobar dio ekonomskih koristi je sačuvan, ili se bar može izvući na vrijeme. Najjednostavnija je stvar onda, umjesto jurišati na vjetrenjače, reći, da, slažem se, a onda otići tamo gdje je trava zelenija i tamo napraviti nove investicije.

Niti se isplati boriti, niti je problem otići. Mali pošteni koji su postavili vjetrenjače će možda nakon toga zbunjeni češati glavu, pitati se kako… tamo negdje mogu postojati duplo manje kamate na stambene kredite, kako… tamo negdje mogu uzgajati pet puta više hrane po hektaru, kako… tamo negdje neki zli ljudi proizvode sve i otimaju radna mjesta… I vjerojatnije da nego ne, mali pošteni će postavljati nove vjetrenjače.

 

Problem međutim postaje, tko će? Jer ako ne želimo živjeti (bolje reći, sporo umrijeti) u Poštenlandu koji koristi energiju iz obnovljivih izvora, netko mora.

 

Za kraj, besmrtni citat iz Poštenlanda:

oni nijesu protiv poštenog seljaštva, ali jesu protiv kulaka i zlikovaca koji odnekud nabavljaju te silne jabuke i kruške, pa na tržištu ostvaruju profite

4 thoughts on “Zašto se (krupni) kapital ne bori protiv velike države?

  1. He he, dobar je Bauerov članak, ali uzalud mu vapaj za milošću, Levijatan ne sluša molbe.

    To sa prekupcima, nakupcima, veletržnicama i pravim proizvođačima je žalosno… jeste cijeli svijet otišao ulijevo, ali za ove trash provale iz vulgarnog komunizma mislim da je ipak potrebno biti nereformirana ekskomunistička džamahirija kao što je Hrvatska. Ne mogu si zamisliti da netko u SAD ili Njemačkoj laje protiv prekupaca i nakupaca koji profitiraju bez da rade, jerbo trgovina nije rad u Linićevom sustavu vrijednosti. Poljoprivreda je rad i tvornice su rad. Sve ostalo su paraziti i niškoristi.

    Glede teme članka… odgovor vjerojatno ima više komponenti, neke si naveo, jedna dodatna može biti strah. Ako si krupni kapitalist lako te je izvući na stup srama i baciti kao žrtvu raji da se zabavlja. Bolje biti tiho.

  2. Tako sam se i ja čudio kako to da se udruga poslodavaca ne bori za tržišno gospodarstvo sve dok nisam shvatio da poslodavcima nije bitan svjetonazor nego dobit, a kad radiš s državom (političarima) dobit je najveća.
    Za ideale ginu budale, a krupni kapital više voli pokvarene političare nego kapitalizam.
    Naši političari ne donose zakone kojima se potiče ravnopravna tržišna utakmica nego zakone kojima se potiču privilegirani (veliki, naši, podobni…) poduzetnici, a oni vole takvu državu. Državu koja vrši preraspodjelu iz naših u njihove džepove. Državu koja s našim novcima potiče njihov privilegirani položaj na tržištu. Državu koja se bori za nelojalnu konkurenciju i uništava poštene poduzetnike – idealiste, borce za ravnopravni utakmicu i tržišno gospodarstvo.

  3. Meni je zato najjače kad se sastane Gospodarsko Socijalno Vijeće.

    Sastanu se dvije najveće skupine wannabe monopolista (HUP i sindikati) sa djeliteljima privilegija i tuđih novaca (Vlada) i raspravljaju o “ekonomskoj budućnosti zemlje”…😀

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s