O kurvama

i Defending the Undefendable by Walter Block

The Pimp, Prostitute, Scab, Slumlord, Libeler, Moneylender, and Other Scapegoats in the Rogue’s Gallery of American Society

 

Prije nekog vremena netko je (slobodailiništa?) preporučio danu knjigu od Waltera Blocka, a ja sam se veselio čitanju, jer sadržaj djeluje zanimljivo, ne. Kako knjiga koja istodobno brani kurve, svodnike, šoviniste i debele kapitalističke svinje može bit nezanimljiva, ne. Pa, čini se da ipak može.

Knjiga je sadržajno ponešto zastarjela (Block nešto u dijelu o šovinistima lamentira i o organičenom pravu vlasništva udanih žena, ili što god već – što je zapravo i još jedan dodatan problem), a i sama analiza iskreno nije nešto. No, o kurvama.

Kaže Block:

… No prostitutka ne gleda na prodaju seksa kao ponižavajuću. Nakon razmatranja prednosti (kratko radno vrijeme, visoka satnica) i nedostataka (policijsko napastovanje, prisilne provizije svodniku, neinspirativni radni uvjeti), prostitutka očito preferira ono čime se bavi, inače se time ne bi bavila.

 

I to je zapravo i točno. Kurve nisu žrtve koje bi trebalo žaliti jer im je teško u životu, rade taj posao jer mogu, jer im je to lakše nego radit nešto drugo u životu, jer se dobro plaća.

 

Ono s čime se zapravo ne slažem je gledanje na cijeli taj zanat čisto kroz ekonomsku analizu. Jednako kao što Block pokušava reć i da je brak u biti isto to, ekonomski odnos, na površini to isto je istina, no ljudski odnosi su puno više od čisto ekonomskih odnosa. Jednako kao što je brak puno više od čisto ekonomskog odnosa, tako ni prostitucija nije samo sex za novac. Ima puno šire društvene implikacije (IMO uglavnom, ali ne isključivo negativne).

Mislim da je ono što zapravo pokušavam tu reći to da, prostituciju se kroz povijest ne progoni bez razloga, ili zato što su oni koji je “progone” licemjerni moralizatori. Ima puno šire društvene implikacije, i to isto treba reći.

 

Da li onda smatram da prostitucija treba biti ilegalna? Ili da treba biti legalna? Ne znam, i zapravo mi i nije stalo, no ipak jest i glupo i  smiješno da nešto poput policije kontrolira tko koga je.e i da li tko kome zbog toga plaća. Država se tu ne bi trebala pačat, a da li će šira društvena zajednica stigmatizirat prostituciju, i da li će i riječ kurva uz opis određenog zanimanja i isto tako biti i uvreda, to je sasvim druga priča.

35 thoughts on “O kurvama

    • gorjet će u paklu, no moral na stranu

      na prvoj razini prostitucija je (odnosno takvo seksualno ponašanje) prije svega povijesno, no u određenoj mjeri i danas, izuzetno riskantno ponašanje čije posljedice u obliku širenja spolnih bolesti lako skaču i na one koji koji se u to ne upuštaju

      dalje, i zapravo meni važnije, ja vjerujem da društvo se kao društvo raspada kada se ponaša na način da su, između ostaloga, prostitutke na svakom uglu, ili u izlozima, i kada se takvim ponašanjem supstituiraju tradicionalne društvene strukture (brak)

      jer ulovio sam par puta dokumentarce na TV-u o prostituciji u Nizozemskoj, i kada vidiš babu od 60 godina s 40 godina staža kao kurve, koja se umirovila kako bi vodila sindikat prostitutki i lokalnu feminističku udrugu, koja piše knjige o zanimljivostima svojega života, to jednostavno nije normalno, niti u glavi, niti na bilo koji način

      • Nije ti u redu odgovor. Vidim samo moral outrage i kolektivizam isto. Pa što ako se društvo raspadne od nemorala, pojedinac je taj koji je važan, bio nenormalan ili ini, njegov izbor.

      • hm, ne znam baš

        moral outrage je sasvim legitimno ponašanje, i ne vidim ništa spornoga u tome da jedna skupina pojedinaca drugu skupinu ili druge pojedince “dovodi u red” stimatizacijom, diskriminacijom i sl.
        tako društvo funkcionira, i uvijek je tako funkcioniralo

        ono što je tu bitno je da li pojedinac koji ne se ne želi ponašat kako društvo želi ima izbor poslat sve u k. i i dalje se ponašat kako hoće

        ovo gore nije jednako državnoj prisili i oduzimanju izbora pojedincu

      • Zvono za uzbunu meni se oglasilo kada si u postu postavio pitanje bili prostitucija trebala biti ilegalna (državna prisila)… Slobodoljuban čovjek trebao bi istinktivno odgovoriti da ga se ne tiče odnos između dvoje pojedinaca, dakle trebao si reći “ne”, a ne “ne znam”.

      • pa možda, ali realno, kako i prostituciju i policijsku presiju nad prostitucijom smatram lošima, ja nemam ništa protiv toga da je prostitucija ilegalna, a da policiju nije briga

      • Da se malo igram đavoljeg odvjetnika: možda za sve postoji mjesto. Ne bi živio ni kućni broj do nekakve rafinerije ili kožare, no tu djelatnost ne bi zabranio?
        Dobrovoljna prostitucija je zabranjena, no ako isti čin dobrovoljno snimiš, slobodno možeš staviti u prodaju.

  1. Libertarijanci nemaju ništa protiv toga da je prostitucija ilegalna.
    Sutra vjerojatno neće imati ništa protiv nacionalnizacije, bailouta banaka, subvencija gubitašima, progresivnog oporezivanja, državnog zdravstva i tako to. Super.

    • ovo ide meni?
      nisam, ja sam samo konzervativac koji se zalaže za minimalnu državu, a istodobno (ne kao posljedicu toga) drži da austrijska škola ekonomije ima najbolji opis svijeta u kojem živimo

  2. Nemoj misliti da pametujem al koliko sam skužio čitanjem bloga ti spadaš pod definiciju libertarijanca. Da pojasnim, ima na youtube video gdje W.Block debatira da li je M. Friedman libertarijanac ili klasični liberal. Block tamo definira 3 grupe libertarijanaca: (1) anarho-kapitalisti (tu spadaju Rothbard, Block i drugi) , (2) minarhisti (Hayek), (3) minarhisti s “par mana” (tu spada R.Paul zbog svojih stavova o abortusu i sl.). 4. grupa bi bili klasični liberali koji su zapravo minarhisti s “puno mana” (tu spada Friedman zbog stavova o kartelima,Fedu, školstvu, porezima i drugo), njih Block ne smatra libertarijancima jer previše odstupaju od libertarijanskih načela. Danas se u mainstreamu SAD ovi iz 4. grupe isto etiketiraju kao libertarijanci.
    Eto ne znam di ti spadaš🙂

    • ja nemam ništa protiv R. Paula, no ne znam…
      meni je tu osnovno razgraničenje ideja to da li je poželjan anarhizam (anarho kapitalizam ili što već ide) ili je poželjna minimalna država, a ja sam na ovome drugome

  3. Problem prostitucije kao legalne ili nelegalne aktivnosti jednostavno je rješiv najboljim postojećom metodom – secesijom. Ako stanovnici zgrade/naselja/sela/grada ne žele prostituciju, marihuanu, Playboy na kioscima, Židove na ulicama, Hrvate na televiziji – slobodno. Državna, tj. federalna vlast nije jedino što bi moglo/trebalo određivati što je dopušeno a što ne. Selo Jehovinih svjedoka i neke motorističke bande ne bi izgledalo isto.

    Što se tiče “moraliziranja” – vrlo raširena prostitucija ne bi bila u interesu ženskog roda, osobito u ovakvim uvjetima bračnog tržišta (gdje muškarci imaju sve obaveze, a žene sva prava). Ženi je u interesu da bračni ugovor bude poštovan s obje strane, a vrhunski komadi koji u halterima gledaju muža svako jutro dok ide na posao nisu bezazlena prijetnja braku. Također, treba uzeti u obzir i biološke faktore – ako ste donator krvi, primjetili ste sigurno da na formularu koji treba potpisati stoji da niste imali seksualni odnos s prostitutkom. Te žene su, biološki gledano, rasadnici spolnih bolesti i između neplodnosti/impotencije/spontanih pobačaja i vas stoji samo par mikrometara gumice.

    Sve u svemu, prostitucija je ekonomska aktivnost koja se svakako može ekonomski analizirati. Moja pretpostavka u slučaju da se prostitucija liberalizira je da neće doći do liberalnog utopijskog scenarija: prostitutke će biti daleko više prezrene nego što jesu, bit će žrtve puno više nasilja (od strane ljubomornih žena, usidjelica i zaraženih muškaraca), sudovi će silovanja ili premlaćivanja prostitutki sankcionirati vrlo blago, itd itd.

    • “američki” model?
      iako se meni to u teoriji sviđa, ne znam kako bi to izgledalo u praksi
      imamo i danas recimo praktični eksperiment kod toga s ovim radnim vremenima kafića i sl., gdje je posvuda unaokolo u interesu većine biračkog tijela (umirovljenika) radno vrijeme je dosta kratko
      ali to nije ni u interesu cugera, ni sponzoruša, ni vlasnika kafića, ni općenito mlađe populacije
      a nije recimo da možemo imat takvo društvo di imamo naselja u kojima ljudi žive ovisno o svojoj starosti

      BTW – feministice su danas najžešći mrzitelji prostitucije (jer kao degradira žene) i pornografije (jer kao degradira žene), a siguran sam da će i za koje desetljeće biti najžešći mrzitelji sexbotova (jer kao nešto)

  4. Nekada, barem u 19. stoljeću, liberali nisu bili tako moralno ambivalentni ili reasonovski politički korektni kao danas. Oni su naprosto vjerovali kako je bolje imati moralnu osudu i stigmatizaciju određenog ponašanja – jer u suprotnom bi se morao donositi zakon protiv istog. A u principu su bili protiv takvih rješenja. Inače su osobno bili i sami bili zagovornici viktorijanskog morala.

    Zanimljivo, na viktorijanski moral se danas gleda kao na mešto straaašno. Međutim oni nisu imali skoro nikakvih zabrana u odnosu na stvari koje su dnans zabranjene. Nije bilo ograničenja prodaje alkohola maloljetnicima (ili odraslima kao u USA ili skandinaviji danas). Vatreno oružje se kupovalo i posjedovalo na isti način kao i kruh. Droge su bile legalne – čak i one najteže. Opijum, prekursor heroina, no koji izaziva jednako tešku i smrtonosnu ovisnost se popuno slobodno i otvoreno nudio u specijaliziranim lokalima vrlo često blizu centra grada. To vrijeme je je poznato i kao ‘Zlatno doba bordela’. Pornografija se isto snimala i pisala kao i danas.
    ALI.
    Postojala su jasna NEPISANA pravila igre/obitavanja u društvu.Postojao je Moral.

    Znalo se što slijedi onima koji ga prekrše. Ne više vješala ili lomača kao u stoljećima prije, već druištveni žig sramote – i efektivno bacanje na marginu društva. NE silom državnog monopola na nasilje -već općim prezirom i osudom-društvenom stigmatizacijom. I takav sustav je funcionirao skoro 150 godina:od postrevolucionarnih vremena industrijske revolucije do kraja 60tih godina 20 stoljeća. Onda je došlo do promjene. Pozivanje na rušenje “zlog moralizma”, “stigmatizacije”, “osuđivanja” od tada do danas u praksi je svaki put značilo samo jedno – donošenje još jednog pa još jednog i još jednog – moralističkog zakona kojeg ovog puta država i razni lobisti nameću.

    Stoga, gledati na legalizaciju droga i prostitucije u svjetlu zabrana danas, znači gledati da li postoji neformalni mehanizam koji bi učinkovito ograničio takvo ponašanje i spriječio društveni raspad, kakv se dogodio npr. početkom 90tih u Rusiji, kad je stari (promašen, no nekakav) moralno-pravni poredak srušen preko noći,a zamjene nije bilo. Desio se kaos, potpuno preuzimanje zemlje od kriminala, eksplozija kronično tinjajućeg alkoholizma epidemija SIDE, i konačno – demokratsko okretanje naroda de facto korporatističkoj diktaturi saveza vojno-policijskog aparata i državnih monopolista-ukratko, klasični slučaj puta u ropstvo.

    Ako tog mehanizma nema jasnog preavladvajućeg strogog moralnog koda društva – slobodarsko pozivanje na osobnu odgovornost pojedinca, naviklog na etatizam je samo šuplja priča koja će završiti izbornom katastrofom tipa ruske krajem 90tih, odnosno postupnom, puzećom etetizacijom i kolektivizacijom društva kao na Zapadu.

  5. Jedan je jedini liberalni odgovor na pitanje prostitucije: legalizirati. Što pojedinci žele raditi sa svojim tijelom nije stvar u koju se država ima pravo uplitati.

    Libertarijanizam nije sveobuhvatna moralna doktrina, a asocijacija (očito ne potpuno neosnovana) libertarijanizma sa konzervativnim moralom je jedna od glavnih uzroka zbog čega jedna jedna tako plemenita politička doktrina marketinški i ‘tržišno’ potpuno nezanimljiva onima koji su uvijek nositelji društvenih reformi; mladoj, društveno angažiranoj srednjoj klasi -studentima društvenih znanosti.

    • uvijek mi je bilo puno romantičnije zamišljat sebe kao nekakvoga reakcionara na konju koji gazi revolucionarne mase no obratno, no dobro, idemo se igrat

      postavimo problem ovako:
      da li vjeruješ u koncept spontanoga reda? (http://en.wikipedia.org/wiki/Spontaneous_order)

      jer evo u čemu je stvar
      meni kao recimo konzervativcu uopće nije problem prihvatit da će rezultat spontano organiziranog društva biti konzervativno društvo, štoviše, to je logična posljedica tako organiziranog društva
      druga logična posljedica je da će nakon određenog vremena kruha i igara nekonzervativno društvo propasti i biti zamjenjeno nekim sasvim drugim konzervativnim društvom, i moja, tako to recimo, borba, je ta, da se to ne dogodi, da moje društvo bude to koje preživi, a svaka deregulacija, svako ukidanje subvencija, na kraju ispada kao ekonomski poticaj ponašanju poput nekakvog idealnog konzervativca i pomoć preživljavanju mojega društva

      ali ako pogledaš koje su to vrijednosti mlade društveno angažirane srednje klase, da li bi ti ljudi ikada mogli prihvatiti spontani red?
      da li bi mogli prihvatiti da vukove koje oni žele zaštiti ubijaju oni na čiju zemlju vukovi provale?
      da industrijalci kako hoće ispuštaju određenu količinu zagađenja u okoliš iako tržište tako nešto ne percipira kao problem i ne bavi se time?
      da li bi mogli prihvatiti da je njihov rad u biti drugima (gotovo) bezvrijedan i da se još nečim drugim u životu moraju baviti, osim biti obrazovan, ako žele preživjeti?

      vidiš kamo idem s time?

      ako želiš, ti slobodno možeš njima “prodavati” određene liberalne vrijednosti, i siguran sam da će stvari proput legalizacije marihuane bez problema prihvatiti
      ali onoga trenutka kada dođeš do ičega bitnoga, poput slobode pojedinca i njegove imovine, naći ćeš na napremostiv zid
      logički je kontradiktorno prihvaćat implikacije spontanoga reda i zalagat se za bilo što od onoga za što se zalažu ljudi kojima ti to želiš prodavat
      ne znači da ne možeš, ali nećeš uspjet, eventualno ćeš možda dobit hrpu imenom liberala koji se zalažu za sve suprotno onome što to ime implicira, a to ionako imaš danas u SAD-u i nije nešto

      • Dobro. Hvala na odgovoru.

        Reći da je nešto logička posljedica nečega nije dovoljno da bi nešto zbilja i postalo logična posljedica nečega. A tvoj argument ne sadrži ništa više od puke izjave kako je neki x logička posljedica nekog y. To ćeš morati malo poduprijetu nekim dokazom, želiš li da bude išta više od, eto, tvog mišljenja/feelinga.

        Društvene vrijednosti xy klase su duboko kontigentna stvar, a budući da se, u najširem mogućem smislu, smatram pripadnikom klase koje smo se dotakli, i dijelim životni prostor i svakodnevna iskustva s tom klasom, mislim da imam nekakav povlašteni pristup (u odnosu na tebe) s obzirom na to što u ‘ideološkoj borbi’ mogu a što ne mogu postići. Zapravo sam poprilično siguran u to. Nema klase u povijesti ove vrste koja je, kao društvena skupina, receptivnija za dobar argument. A to je bitno, vrlo bitno.

        Odgovorit ću evo i na ova konkretna pitanja:
        1) ovo s vukovima mi je toliko banalno ali ajde još jednom ću ponoviti; libertarijanizam se NE bavi vrijednosnim sustavima pojedinca – želi li neko posvetiti život zaštiti vukova, skupljanju markica, kurvanju, kupovanju dionica ili filozofiji Kropotkinovoj, on je slobodan to činiti, a najbolji mehanizam koji mu omogućuje da konzumira svoju slobodu jest slobodno tržište.
        2) što se tiče industrijalaca, tu si opasno pobrkao lončiće – uništava li industrijalac (ili bilo tko drugi) nečiju imovinu poput izvora vode, plodne zemlje ili mog tijela, on time ozbiljno krši prirodno pravo pojedinca na kojem se libertarijanizam temelji
        3) mogu li prihvatiti da je njihov rad drugima bezvrijedan ? ovo je pak kompleksno pitanje i nije baš jasno može li to bilo koja osoba na ovom svijetu prihvatiti, ali siguran sam da mogu prihvatiti i razumijeti, prije nego sve druge društvene skupine, zašto je sustav u kojem njihov rad mora biti usmjeren ka ispunjavanju tuđih potreba najbolji od svih sustava.

        No mislim da si sa 3) ti ciljao na nešto drugo, ciljao si kako su društvene znanosti, umjetnost i *nabroji sam* društvu nepotrebni. E ako sam dobro locirao stvar onda je to već drugo pitanje. I tu se duboko ne slažem, ali naše mišljenje je tu manje relevantno, ono što je relevantno jest riječ tržišta. A tržište je već reklo svoje po ovom pitanju.

        @Simun

        Erm.. privatno vlasništvo znači i da vlasnik može besplatno dati na korištenje zgradu prostitutkama. Isto mogu i svi vlasnici na nekom području. I što sad ?

      • nisam bubnuo da je nešto logično samo zato jer to mislim, ali evo možemo i primjer po primjer

        ……………………………………………………………….
        što se vukova tiče, uopće nije u pitanju to da netko posvećuje život proučavanju vukova, već čisto to da je tipični lijevi stav (stav današnjih liberala / studenata društvenih znanosti ako hoćeš) taj da čovjek “šteti” prirodi, da je to loše, da prirodu treba zaštiti regulacijom
        konkretno, evo ovo vukova se baš koljem ovih dana na na forumu.hr (http://www.forum.hr/showthread.php?t=772248) s onima koji ih žele zaštiti
        moja poanta: zakoni i regulacije za zaštitu prirode krše prirodna prava nekih pojedinaca u ime zaštite životinja koja takva prava nemaju, i oni su stoga nasilje jednih pojedinaca nad drugima
        a opet, to je tipični lijevi stav

        ……………………………………………………………….
        dalje, što se industrije tiče, idemo na globalno zagrijavanje
        IMO, ja znam da CO2 nije zagađenje, i vjerujem da je čovjekov učinak na temperaturu planeta zanemariv, a sve i da nije ne može se ustvrdit da je to loše
        no klimatolozi se neće složit s ničim od toga, i prihvatimo onda na tren tu pretpostavku: industrija zagrijava planet
        tipični je lijevi/liberalni stav da to onda treba spriječit, oporezovat i regulirat

        no kako tržište ništa ne poduzima oko toga, tržište zagrijavanje ako i postoji ne doživljava kao problem – to što postoje te i takve eksternalije industrijske aktivnosti uopće nije bitno, da je bitno tržište bi ih spriječilo
        suprotnom logikom, ti stvaraš eksternalije kada dišeš i treba te zbog toga oporezovat

        moja ponata: čak i da je sve to istina, a nije, oporezovat ili regulirat, ili nešto slično tome, je samo opet nasilje jedne skupine pojedinaca nad drugom

        ……………………………………………………………….
        što se vrijednosti rada društvenjaka tiče mene uopće tu ne zanima da li je nešto od toga potrebno ili nepotrebno
        međutim, ono što je očito je da tržište svim tim djelatnostima u pravilu pridaje manju važnost no što bi studenti društvenih znanosti voljeli
        i opet, tipični je lijevi (iako i desni) stav, i sasvim normalan i očekivan, da država treba subvencionirat te stvari, a ne da se oni time bave iz hobija

        ……………………………………………………………….
        i možemo dalje
        da bi samohrano roditeljstvo bilo išta više od statističke pogreške, potrebni su državni transferi samohranim roditeljima
        da bi se muške i ženske plaće izjednačile, potrebna je državna prisila kroz zakonodavstvo
        da bi homoseksualnost bila općeprihvaćena u društvu, potrebno je prisilno državno obrazovanje i uvjetovanje djece vrlo često suprotno volji roditelja/same djece
        da bi distribucija dohotka bila ravnomjerna, potrebni su državni porezi i transferi
        da bi udruge civilnoga društva postojale u ovome obujmu u kojemu postoje danas, potrebni su državni porezi i transferi
        da bi sindikati imali moć koju im ljevica želi dati, potrebno je kršenje prirodnih prava kapitalista uz pomoć zakona
        da bi gradovi bili lijepi i s “dovoljno” zelenila, potrebno je kršenje imovinskih prava pojedinaca i ograničavanje gradnje

        ———————————————————–
        sve to su tipični lijevi stavovi, stavovi tipičnih studenata društvenih znanosti
        možda ja ne znam ništa o njihovim stavovima, ali uzmimo na tren da sam ih ipak pogodio

        kako išta od toga pomirit s prirodnim pravima čovjeka, spontanim redom ili u konačnici libertarijanizmom

        odnosno, što u konačnici uopće ostane ako te stavove koje sam ja gore nabrojao odbaciš?

        PS
        vezano za prostituciju, ništa s time
        ako sam ja dobro shvatio Šimuna, poanta mu je da svi vlasnici imovine ako djeluju na nekom području mogu “zabranit” prosituciju zajedničkim izražavanjem volje

      • Erm.. privatno vlasništvo znači i da vlasnik može besplatno dati na korištenje zgradu prostitutkama. Isto mogu i svi vlasnici na nekom području. I što sad ?

        Neće🙂

    • Bullshit da je legalizacija jedini odgovor. Privatno vlasništvo znači da vlasnik zgrade može odbiti iznajmiti stan da bi se taj koristio za prostituciju, a isto tako i vlasnici svih stanova na nekom području.

  6. Teško mi je tako razgovarati. Ti nabrajaš neke arbitrarne primjere vrijednosnih sustava koje bih ja trebao komentirati. Ništa od ovog što si nabrojao ne spada u kategoriju logičkog slijeda, sve su to samo induktivni zaključci vrlo loše kvalitete. Ja evo mogu tvrditi upravo suprotno
    – budući da je slobodno tržište sustav koji stvara najveći moguću količinu vrijednosti u danom trenutku, vjerojatno je da će brak, kao primarno ekonomska institucija propasti, jednako kao što se dogodilo sa seoskim zajednicama, zadrugama, proširenim obiteljima itd. nakon industrijalizacije
    – izjednačavanje muških i ženskih plaća, plaća različitih etničkih, rasnih i društvenih skupina u najvećoj je mjeri moguće upravo u društvu koje funkcionira na slobodnotržišnim principima, jednostavno zbog niže cijene rada poslodavci kupuju upravo njihove usluge, čime raste potražnja a time i cijena rada, do dostizanja ravnoteže
    – homoseksualizam, kroz možda jednu generaciju, postaje prihvaćen, a vrlo vjerojatno i široko prakticiran, onoga trenutka kad država prestaje zakonom štiti, privilegirati i financirati samo jednu spolnu orijentaciju
    – ravnomjerna (koliko je to najviše moguće) distribucija već je objašnjena, država je ta koja stvara nejednakosti velikih razmjera
    – udrug civilnog društva su prirodan rezultat povećane razine slobodnog vremena koje visoka produktivnost slobodnog tržišta dostiže (prije nego neslobodnog), dakle ono što sprječava pravi razvoj civilnog društva jest državna regulacija (posredno) i monopol koji daje nekim skupinama društva (neposredno)
    – pravo udruživanja građana u sindikate je temeljno pravo slobode, u uvjetima savršene konkurencije jedina je konkurentska prednost ljudkski kapital, stoga je radnička participacija i općenito briga o uvjetima rada jedan od primarnih zadataka poslodavaca – njihova koletivna pregovaračka moć u ovim okolnostima drastično raste😉
    – zelenilo gradova, ako za zelenilom postoji želja građana, jest dakle vrlo profitabilna boja grada, stoga jednom kad se riješimo političkih monopola, može se očekivati više, a ne manje, zelenila

    Evo, to su ad hoc rješenja, čini mi se baš, onako po vrijednosti i razini imaginacije, nekako ravna tvojima.

    Ono što si zanimljivo napisao je odgovor na simunov post. Smatraš li dakle da građani na nekom području mogu svojevoljno donijeti zakon kojim će kršiti nečija individualna prirodna prava da se prostituira na tom području ? Nisi li time zapravo opravdao državu ? Ili pak anarho-komunizam ? Ili opravdanje represije ili je priča o prostituciji završena. Isplativa jest, jedino što je priječi je Leviathan kaznenog zakona.

    (Priču o prostituciji je zapravo završio internet, eklatantni primjer slobodnog tržišta. )

    Koje će vrijednosti u slobodnom tržištu prevladati, ne ovisi o slobodnom tržištu, već o vrijednostima koje prevladavaju kod većeg broja pojedinaca. To je ono što ti promiče.

    • ali ništa od toga nije bezveze napisano

      – čak i ako uzmemo da je brak primarno ekonomska institucija, osnovna je pretpostavka (ekonomije) o našemu svijetu da su resursi ograničeni, a dok su resursi ograničeni, ljudi se ponašaju ekonomski – ili razmišljamo u terminima utopije

      – izjednačavanje plaća ova teorija (u većem dijelu) objašnjava kada su u pitanju rase, ali i pretpostavlja jednaki radi, a između muškaraca i žena postoje vrlo stvarne biološke i psihološke razlike, npr. evo samo nekih od razloga zašto će u slobodnotržištnom sustavu ta razlika uvijek postojati:
      — muškarci su skloniji preuzimanju rizika, i muškarci su ti uglavnom koji ginu na radnom mjestu, (prosječna) plaća muškaraca (većeg udjela muškaraca u odnosu na udio žena) uvijek će sadržavati premiju za rizik koju neće kod žena
      — IQ je nejednako distribuiran kod muškaraca i kod žena, kod muškaraca postoji veća devijacija od prosjeka – što znači istodobno i već broj kretena i veći broj genijalaca, a niža sposobnost zarađivanja kod kretena puno manje utječe na prosjek no veća sposobnost zarađivanja kod genijalaca
      — žene zbog stvarnih ili umišljenih razloga puno više izbivaju s radnih mjesta od muškaraca i tako gube i iskustvo i zaradu u konkretnom periodu

      – homoseksualizam – zapravo mi se neda drvit po tome, ali kako si zaboga došao do toga da država stimulira heteroseksualce u odnosu na homoseksualce?

      – ne kužim poantu kod distribucije dohotka?, ljevica je ta koja će s bilo kojom danom distribucijom dohotka tvrditi da je nepravedna i da su potrebne intervencije, u HRV je spletom nekih okolnosti jedna od ravnomjernijih u svijetu pa opet svi oko toga kada se sjete plaču i pričaju kako je kod nas grozno i da treba još intervencija

      – udruge civilnog društva se prije svega financiraju poreznim novcem, bile to udruge za zaštitu potrošača ili GONG kojima sam se ja ovdje bavio, i uglavnom taj novac troše na plaćanje svojih članova – znači tako je bar u RH
      – kako je konkretno vani od zemlje do zemlje ne znam, ali znam da su i u tom SAD-u donacije njima porezna olakšica – opet netržišno (i uz to još neefikasno) rješenje

      – ja ne sporim pravo udruživanja u sindikate, ali poanta ostaje da ljevica političkim nasiljem omogućava sindikatima veću moć no što bi je imali inače – bilo da je tu u pitanju sustav u SAD-u kada dobiješ otkaz ako nećeš sa svima ostalima u sindikat ili Hrvatski kada imamo kolektivne ugovore s neograničenim rokom trajanja

      – ti ovo ozbiljno sa zelenilom? pa naravno da postoji želja, ali nema volje ni mogućnosti da je se plati – baš tipični ljevičarski problem i rješenje – mi bi voljeli više zelenih površina, ali nismo spremni platit stan duplo više u zgradi koja je na zemljištu koje je izgrađeno 30% umjesto 80% pa ćemo zakonom propisat da smije bit izgrađeno max 30% i očekivat cijenu stana kao da je izgrađeno 80%

      i opet, ništa od ovoga što sam napisao nije ni arbitrarno ni ad hoc, o svakoj od tih tema postoji koliko toliko ozbiljna (ekonomska) literatura
      evo konkretno za ovo zadnje imaš i predavanje na mises media (ne sjećam se točnoga imena, ali obrađuje generalno kontrole najamnina, pa public housing i na kraju urbano planiranje)

      bzz prostitucija
      mislim da sam i gore napisao, ja nemam ništa protiv toga da par “amiša” ogradi svoju zemlju i postavi znak “kurvama zabranjeno” – njihova je to zemlja, ali sumnjičav sam kako bi takva izolacija (kod nas) funkcionirala u praksi

      • Ok.. kao što sam rekao, glupo mi je raspravljat o ovim primjerima, pogotovo zbog toga što su to hipotetske situacije koje uključuju toliku kompleksnost varijabli da je svako predviđanje zapravo vrlo slabe vjerojatnosti. Jedino ovo za homoseksualce ću ti odgovorit, budući da je bilo napisano u formi pitanja; homoseksualce je Država gotovo do nedavno proganjala i zakonom zabranjivala (Alan Turing kao simbol) a niti dan danas nemaju zakonski jednaka prava kao građani heteroseksualne orijentacije. Mislim ako to nije favoriziranje, onda ne znam što jest (neću spominjat razne dječje doplatke i to općenito favoriziranje heteroseksualne obitelji, npr. kroz ‘besplatno školstvo’)

        Eto.. ja sam za razliku od tebe ekstremno liberalne kognitivne arhitekture ali nisam zbog toga ljevičar. Niti su svi na filozofskim fakultetima ljevičari. Niti su svi ljevičari takvi kakvima ih opisuješ. Naprotiv, marksisti i anarhosindikalisti s kojima imam prilike razgovarati uglavnom preziru te eko-ljubitelji životinja-spolni odgoj-homoseksualci retorike, i smatraju ih razbibrigom ‘liberalčića, sinova i kćeri srednje klase’ (a ni o Državi ne misle baš bog zna kako pozitivno, naprotiv). Tako, to pojednostavljivanje na nekakve arhetipove lijevih i desnih jednostavno nije uspješno modeliranje tržišta koje može poslužiti za dobro vođenje ‘rata ideja’. Ljudski motivacijski skupovi su znatno kompleksniji.

        Kako god, ja nastavljam sa misijom preobraćivanja. I čitanja tvog bloga😉

  7. I još ovo:

    “meni kao recimo konzervativcu uopće nije problem prihvatit da će rezultat spontano organiziranog društva biti konzervativno društvo” – ajmo na trenutak zamisliti da će rezultat spontano organiziranog društva biti liberalno-progresivističko društvo. Bi li ti bio problem to prihvatiti ?

  8. da i ne
    stvar je u tome da ionako idemo prema tom nekakvom liberalno-progresivističko društvu (bitka je zapravo davno izgubljena), a ja se svakako neću ubit zbog toga ili zatvorit u izolaciju
    da vjerujem da bi takvo društvo bilo posljedica spontanog reda, to bi bio još jedan razlog za ubit se budući sam u krivu, ali i kukavica sam i što sada, živi i dalje🙂

  9. legalizacija jest jedini legitimni libertarijanski stav, što će dvije osobe dobrovoljno raditi se ne tiče nikoga, osim ako ne ugrožavaju treću osobu

    • ok, slažem se, ali ima ali
      da potegnemo cijelu stvar u apsurd, da li bi ti htio da ti susjed postane lik koji fura na koze
      i recimo dovuče u svoje dvorište koze, i koze se glasaju usred noći, a ujutro lik hoće bit dobar susjed i družit se s tobom
      on ne krši ničija prava, ali meni ne bi bilo svejedno imat toga lika za susjeda

      • Ne bi htio ni da mi susjed bude lik koji sluša metal i muzika mu trešti usred noći. I što sad, trebali bismo zabranit slušanje metala?
        Ne stoji ti argument, ako netko ometa tuđi prostor (npr. puštanjem glasne muzike i slično) to je druga stvar, to je ugrožavanje tuđeg vlasništva, ali nema veze sa samom radnjom da li je legalna ili ilegalna.

  10. Mislim da bi, ako se već ne slažeš s Blockom, morao napadati principe na čijim temeljima on uopće postavlja svoj stav o kurvama, to su “non agression principle” i princip vlasništva nad vlastitim tijelom, a ne napadati učinke koji izlaze iz tih principa.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s