Zašto imamo koliko imamo?

Podjela rada i štednja

 

Neki dan sam (opet) pogledao divan divan video Jörg Guido Hülsmann-a The Division of Labor and Social Order:

 

Ukratko, video slijedi obrazac izlaganja Adama Smitha, podjela rada, podjela rada koja omogućava štednju, štednja, bogatstvo.

Ništa novo kao takvo, i mainstream ekonomija će nam reć da je stupanj gospodarskog razvoja funkcija akumuliranog kapitala (štednje) i tehnološkog stupnja. Povećanjem kapitala (dodatnom štednjom (do određene točke u kojoj to postane neisplativo)) ili tehnološkim rastom postajemo razvijeniji, aka bogatiji.

Ono što Hülsmann usput spominje na kraju videa, a što je zapravo nama bitno, je da je transfer tehnologije danas izuzetno lagan. Stoga proizlazi, iako je tehnologija bitna za povećanje bogatstva planeta kao takvog u budućnosti, ako ćemo objašnjavati razlike u razvijenosti među zemljama, moramo to raditi kroz akumulirani kapital.

Što se akumulacije kapitala tiče, štednja ne mora biti produktivna. Štednja može ne imati rezultat, ili štednju uopće može onemogućavati, državna akcija stvaranjem nesigurnosti i/ili poigravanjem s vremenskom preferencijom pojedinaca i/ili prebacivanjem privatne potrošnje u državnu potrošnju. Znači, naš razvoj u odnosu na ostatak svijeta je funkcija naše sklonosti akumulaciji kapitala (preferenciji do štednje) i državnom petljanju i s našom preferencijom i sa štednjom koju stvaramo.

 

Ovo je divno i jednostavno objašnjenje razlika u razvoju između recimo, sjeverne Europe i južne Europe. (još malo objašnjavanja stvari vremenskom preferencijom)

Problem koji se tu javlja zašto, ako svi u nekoj ekonomiji osjećaju koristi od štednje bilo koga, zašto se recimo ta Europa kao država (jer nažalost je) ne ujednačava u stupnju gospodarskog razvoja. Da li je mobilnost kapitala ograničena ili je nešto drugo u pitanju? Ne znam, no očito se ne ujednačava, tako da i te teoretske prednosti ulaska Hrvatske u EU ne postoje…

Ergo, svaka provincija za sebe😀

 

Inače, mišljenja sam da se ekonomisti danas ne bave ovom teorijom dovoljno i da joj treba dodatna razrada jer iz nje možemo izvući i neke dodatne uvide. Već sam dugo naime uvjeren da je i sama distribucija dohotka u društvu ovisna od količini akumuliranog kapitala (odnosno, da je ravnomjernija u društvima koja više štede) i da bi se time recimo mogla objasniti rastuća neravnomjernost u distribuciji tipa u SAD-u. Tj. smatram da je to posljedica toga da SAD zadržava svoj stupanj rasta u posljednjih cca pola stoljeća tehnološkim rastom uz istodobno smanjenje akumuliranog kapitala (ovo je više manje potvrđena činjenica).

No dokaza za taj odnos količine štednje i distribucije dohotka nemam, jedino što sam o tome pronašao su uobičajene gluposti o tome kako deregulacija omogućava bogatijima da postaju bogatiji na račun siromašnih, a koje su napisali raznorazni salonski socijalisti.

4 thoughts on “Zašto imamo koliko imamo?

  1. “Da li je mobilnost kapitala ograničena ili je nešto drugo u pitanju?”

    Kapital je vise-manje mobilan (Osim na Cipru valjda). Pogledaj osnovnu ideju Lucasova paradoksa, Europa ipak jos nije toliko “drzavna” u tom smislu

    Pozz

      • Gledaj, ja u principu nisam institucionalist, ali u tim pitanjima ne mozes odbacit vaznost institucija. To odlicno pokazuju Acemoglu i Robinson kroz povijest u ovoj zadnjoj knjizi. Kako ce se (i hoce li se uopce) koristiti postojeci i uvezeni kapital, jednako kao i uvezena tehnologija je odredjeno nekakvim “incentive” sustavom ekonomije, a tu institucije igraju jako vaznu ulogu.

        Pozz

      • nije mi uopće sporno da institucije imaju važnu ulogu, dapače
        ako sam po ičemu ovdje drvio onda je to bila pravna nesigurnost i sl.

        samo kažem, čini mi se da tu mora bit još nečega

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s