Objektivnost financijskih izvještaja – uvod

Trošak vs. vrijednost

 

Ako ćemo o objektivnosti financijskih izvještaja odmah u početku treba reći da je svaka, ali svaka stavka, koja se nalazi u nekoj bilanci pogrešna. A bilanca je primarni financijski izvještaj, na temelju kojega se rade svi ostali. I dok je svaka stavka u bilanci pogrešno iskazana, postoje pogrešno iskazane stavke i pogrešno iskazane stavke – negdje razlika između objektivne vrijednosti stavke i onoga iskazanoga u bilanci može biti čisto filozofska, recimo kod novca na računu u banci za koji se ne rade rezervacije zbog mogućnosti bankrota banke, pa do čisto stvarnih i praktičnih gdje pogrešno iskazana vrijednost neke stavke u bilanci može podcjenjivati ili precjenjivati bilancu za, recimo, 10%.

 

To budi rečeno, što to uopće iskazuju financijski izvještaji? Danas se na to nažalost (stoga ovaj post) više ne može jednoznačno odgovoriti. No kroz čitavu povijest računovodstva financijski izvještaji su se, kao i računovodstvo samo, bavili iskazivanjem imovine u bilanci – ili bolje da kažem, troška imovine koju kompanija ima pod svojom kontrolom. Drugim riječima, knjigovodstvena vrijednost kompanije predstavlja imovinu kompanije, ili vrijednost uloženu u imovinu pod kontrolom kompanije.

Tržišna vrijednost kompanije je pak nešto sasvim drugo. Tržišna vrijednost kompanije je u osnovi procjena načina upotrebe te imovine u budućnosti. Znači, ne imovina kao takva, nego očekivana upotreba imovine. Strogo gledano, ono što kompanija ima u bilanci nije uopće bitno, vrijednost kompanije ovisi o budućim novčanim tokovima (ili preciznije ekonomskim tokovima) koje će poduzeće stvarati diskontiranim na sadašnju vrijednost – tako da i tržišnu vrijednost možemo definirati kao diskont budućih novčanih tokova na sadašnju vrijednost. Ono što vidimo u bilanci (imovina, odnosno trošak stjecanja imovine) samo je jedan od pomoćnih pokazatelja u toj procjeni, pri čemu bi ostali bili sposobnost menadžmenta, okruženje (koje dodajući ili smanjujući rizik utječe na diskontnu stopu), itd.

Jedna “implikacija”: Gdje to najjasnije vidimo? U kompaniji čija je tržišna vrijednost manja od knjigovodstvene. Tu onda imamo slučaj da je određena vrijednost, određen kapital, uložen u kompaniju, no sama upotreba te vrijednosti je toliko loša da su diskontirani budući novčani tokovi manji od uložene vrijednosti – kompanija aktivno uništava kapital. Ili, u krajnjim slučajevima, imamo slom opisanog sustava ocjene, napušta se pretpostavka going concern i vrijednost kompanije postaje rezidualna vrijednost – pretpostavljenu vrijednost koja se dobiva ukoliko se kompanija rasformira i njena imovina se rasproda.

 

Što se samoga iskazivanja stavki u bilanci tiče, računovodstvo funkcionira pod određenim bitnim i manje bitnim pretpostavkama. Ona pretpostavka koja je bitna (zbog koje je računovodstvo računovodstvo) je pretpostavka going concern – pretpostavka da će poduzeće poslovati u beskonačnost. Osim što je krajnje filozofska pretpostavka kakvu možemo naći u većini ekonomskih modela, going concern znači sljedeće, kako se pretpostavlja da će poduzeće poslovati beskonačno (ili bar duže od roka upotrebe sve, pa i najdugotrajnije imovine koju ima u bilanci), sva imovina koju poduzeće ima u bilanci iskazuje se u tome smislu. To je posebno bitno kod izbora stopa amortizacije i sl., no o tom, potom.

 

Klasična udžbenička bilanca iskazana uz rastuću likvidnost i opadajuću ročnost izgleda ovako:

Dugotrajna imovina Kapital
Nematerijalna imovina  
Materijalna imovina  
Dugotrajna financijska imovina Dugoročne obveze
Potraživanja  
Kratkotrajna imovina  
Zalihe Kratkoročne obveze
Potraživanja  
Kratkotrajna financijska imovina  
Novac  

 

Za potrebe budućih postova (u kojima pretpostavljam pošten menadžment koji se trudi sastaviti objektivnu bilancu) mogu reći sljedeće. Iskazane obveze su uglavnom najtočnije iskazana stavka u bilanci, i tu rijetko ima puno prostora za pogrešku. Najlikvidnija imovina je sljedeća koja je najtočnije iskazana, a sa padanjem likvidnosti raste i “netočnost” iskazivanja stavki kulminirajući s dugotrajnom nematerijalnom imovinom. Sve te “netočnosti” na imovini reflektiraju se istodobno uglavnom na kapitalu, koji je onda “podcjenjen” ili “precjenjen”.

3 thoughts on “Objektivnost financijskih izvještaja – uvod

  1. Tablica ti se pomaknula pri publishingu ili nešto takvo. Kapital bi se trebao vidjeti kao razlika imovine i obaveza, a izgleda kao nekakva nadkategorija obaveza.

    Uglavnom, zanimljivo je zašto je knjigovodstvo nastalo. A nastalo je upravo zato jer su operacije korporacije kompleksne, rastegnute u vremenu i prostoru, i dioničari su htjeli znati što je bolje moguće kako u kojem trenutku stoje s kapitalom, njihovom imovinom, za koju su bili, normalno, jako zabrinuti.

    S rastom države dolazi do dviju velikih pervezija. Prvo inflacija stvara lažne informacije o niskim povijesnim troškovima i tako olakšava uništavanje kapitala (protiv čega su razvijene neke računovodstvene tehnike, ali opet). Zatim, država u svojoj poreznoj gladi traži od firmi da joj otvore svoje knjige i podvrgnu se svoj sili standarda, što opet postavlja pogrešne poticaje pred knjigovodstvo: umjesto da bude usmjereno tome da vlasnici što bolje i preciznije znaju što imaju, sad se izvode raznorazne muljaže sa svrhom izbjegavanja poreza i ostalih regulatornih zahtjeva.

    Sve u svemu žalosno, no, možda neizbježno. Ne mogu kriviti samo državu, imamo tu i principal-agent problem. Interesi dioničara da im sve bude razvidno nisu potpuno u skladu sa interesima menadžmenta…

    • ok je tablica

      što se tiče računovodstva
      ono što je de facto računovodstvo je danas poznato pod nazivom upravljačko računovodstvo
      izvještavanje vanjskih strana (odnosno države, vlasnici dođu na isto) je financijsko računovodstvo (koje je i ovdje tema), a danas se bar u hrvatskoj u ogromnoj većini (manjih) kompanija radi samo financijsko računovodstvo i upravljačko eventualno kao nekakav privitak financijskom
      tako da mi je struka uglavnom svrha samoj sebi (odnosno državi)

  2. Pingback: Objektivnost financijskih izvještaja – zalihe sirovina |

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s