Tzv. nizozemski sindrom

Što je to, i zašto nije problem

 

Počeo sam tipkati ovo što je ispod kao odgovor na odgovor na odgovor na ovoj temi gdje (opet) osporavam ekonomske koristi imigracije. O čemu se ovdje radi? Mr. Hoppe je napravio kritiku imigracije koju je Reakcionar prenio, a u kojoj se prihvaća da imigracija bez sumnje vodi ekonomskom blagostanju, ali donosi neke druge (političke) probleme. Meni je baš ovaj prvi dio problematičan (ekonomske koristi). Da citiram samoga sebe “ne vidim kako u sustavu gdje postoji sloboda kretanja kapitala (i roba) imigracija može imati ikakve ekonomske (bilo pozitivne, bilo negativne) utjecaje na životni standard, opet ako ne postoji sloboda kretanja kapitala, imigracija znači samo niži kapitala po korisniku, odnosno nižu produktivnost”. No kako se moj odgovor na odgovor na odgovor pretvorio u nešto jako jako dugo (+ što mi se sviđa), evo ga ovdje: 

 

I.

Davno (sredinom prošloga stoljeća? … pišem ovo po sjećanju) u Nizozemskoj su otkrili plin. Ono što se je iduće dogodilo je da su Nizozemci počeli crpiti taj plin. Uz ipak ograničeno kretanje radne snage (ograničenu imigraciju) plinska industrija počela je privlačiti radnike većim plaćama iz ostatka gospodarstva (ostatka industrije). Plaće su rasle u cijelome gospodarstvu i ostatak gospodarstva postao je relativno manje konkurentan prema inozemstvu. Valuta je postala snažnija zbog većeg trgovinskog suficita i plaće su opet postale relativno veće u odnosu na ostatak svijeta, a industrijska prerada skuplja u odnosu na ostatak svijeta. Drugim riječima, plin je u izvozu zamijenio dio industrijskih proizvoda koji koje tamo više nije imalo smisla proizvoditi.

Ta situacija smatrana je problematičnom od strane mnogih (uglavnom od strane vlasnika kompanija u ostatku gospodarstva kojima to nije bilo u interesu, glupljih među sindikalistima, glupljih među ekonomistima), i ubrzo je u ekonomskoj literaturi postala poznata kao nizozemski sindrom. Nizozemski sindrom je znači situacija u kojoj zbog iznenadnoga velikoga “rudnoga” bogatstva za koje se pretpostavlja da neće trajati vječno sektori isključujući rudarski postaju manje konkurentni i stagniraju.

Najpoznatiji primjer toga danas je Norveška koja je postala basnoslovno bogata nakon otkrića nafte na svojim obalama. Pa ipak, kako ostatak industrije u Norveškoj pomalo kržlja jer je isplativije vadit naftu nego prerađivat naftu u gumu i plastiku (+ Norveška je inače grozno intruzivna država) ljudi brinu. Poduzimaju se razne mjere da se to spriječi, pošto se to smatra problemom.

A što se uopće može napraviti? Najgluplja i najprimitivnija mjera koja se tu obično može potegnuti je devalvacija valute kako bi se zadržala konkurentnost prerađivačke industrije. Osim što se time ne zadržava konkurentnost prerađivačke industrije… inflacija jel. Dalje država može intervenirati u plaće, ograničavati ovdje plaće, ovdje subvencionirati, i tako dalje, za smanjenje općeg blagostanja svih. Dalje država može subvencionirati prerađivačku industriju, za smanjenje općeg blagostanje svih. Sve skupa pomalo glupo i neučinkovito na kraju.

Druga razina mjera je nešto inteligentnija, i mogu reći da je u neku ruku razumijem. Razumijem ljude koji su zabrinuti za budućnost svoje zemlje i žele se pripremiti za nju. Štedjeti. I to je u redu. Ali onda se to odjednom pretvori u državne štedne mjere, državne investicijske fondove koji se pune nepotrebno visokim porezima. Koji ne znaju investirati. Koji pretvaraju rad građana svoje države, obično bez da ih se tu puno pita, u neku imovinu koja će možda, a možda i neće, sutra vrijediti nešto. Ovo se primjenjuje posvuda, od Norveške do Bliskog istoka.

Uz bok štednji kroz državne fondove ide štednja kroz ograničavanje eksploatacije rudnog bogatstva. To je nekako u redu, samo što nije i užasno je glupo. Ako je nešto tu, zašto to ne iskoristiti. Mislim, kada se počela eksploatirati nafta u SAD-u u 19. stoljeću bilo je par idiota koji su pod jedan bili inženjeri, pod dva radili za državu, pod tri smatrali da će nafte biti samo za par desetljeća. I tražili su ograničenje eksploatacije. Bilo bi malo… glupo da su ih Amerikanci tada poslušali, ne?

OK, recimo da država ništa od toga ne napravi. Koje su posljedice rudnog bogatstva? Pa, za početak ono društvo koje ga ima je bogatije. I događa se promjena u strukturi gospodarstva gdje rudarenje zauzima veće mjesto, a prerada manje. Čak i uz pretpostavku da rudna bogatstva ipak jesu ograničena i jednoga dana će ih nestati, bar privremeno je tako, a tržišnim ekonomijama nije problem jednoga eventualnoga dana uz njihov nestanak opet dodati gas u preradi, pogotovo ako su dugi period uživali veći dohodak koji je pojedincima omogućavao više štednje, odnosno veću razinu kapitala.

 

II.

No dobro, konačno zanimljivi dio. Imigranti koji žele doći raditi na eksploataciji rudnog bogatstva. Da li će globalno gospodarstvo u cjelini, i isto tako zemlja koja ima ta rudna bogatstva, biti siromašniji, ili djelovati na suboptimalnim razinama, ako nema imigracije?

Pa, smatram da ovisi. Ako imamo neku normalnu zemlju tipa Norveške, ta je zemlja sasvim sposobna sama eksploatirati svu svoju naftu. Dogodit će se strukturne promjene u gospodarstvu, što nije problem samo po sebi. Norvežani će biti bogatiji. Ostatak svijeta će isto biti bogatiji zbog niže cijene dobra kojega svi trebaju.

Strukturne promjene se isto tako ne mogu izbjeći imigracijom, osim ako svaki do zadnjega broja potrebnih rudara (odnosno “zamjena” domaćih potencijalnih rudara) ne dođe iz inozemstva. Pa čak vjerojatno ni tada sasvim. No ako imamo imigraciju, uz manje “odumiranje” domaće prerađivačke industrije dohodak domaćih pojedinaca (recimo Norvežana) je ceteris paribus niži, jer opet imamo situaciju da veći broj pojedinaca koristi ograničenu količinu kapitala (ovdje prethodno akumuliran kapital + rudno bogatstvo).

Situacija je naravno drugačija ako domaće gospodarstvo nije samo sposobno iskoristiti tržišno optimalnu količinu rudnih bogatstava, onda ne samo ono već i cjelokupno globalno gospodarstvo djeluje suboptimalno. Pretpostavljam da je tako nešto u pitanju na Bliskom istoku, ali zapravo ne znam…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s