Obrazovanje vs. gospodarski razvoj

Empirijski slučaj Kube

 

Business.hr je neki dan prenio (odnosno, očito od nekuda prepisao) članak o čudesima neviđenim, obrazovanju na Kubi. Pa tako kažu:

Kuba je s 12,9% potrošnje od ukupnog BDP-a koje izdvaja za obrazovni sektor na prvom mjestu u svijetu. Do sada se smatralo da taj primat pripada skandinavskim zemljama i Novom Zelandu, međutim, prvo su mjesto morali ustupiti zemlji koja se nosi s problemima zbog financijskih i ekonomskih sankcija koje su joj nametnule SAD.

Napomenimo kako Island izdvaja 7,8% od ukupnog BDP-a, Švedska 7,3%, Novi Zeland 7,2%, Norveška 7,3%, a Finska 6,8%.

OK, vjerujem.

 

Danas, 2013., prema posljednjim podacima, na Kubi radi 77. 000 profesora, od toga njih 54. 000 s punim radnim vremenom, a sveučilišta pohađa 261. 000 studenata na 104 različita fakulteta koji su razvrstani u 67 znanstvenih, tehnoloških i humanističkih sveučilišnih centara.

I zanimljivo usprkos tome, glavne gospodarske djelatnosti na Kubi i dalje predstavljaju:

  1. bijeg u SAD,
  2. prodavanje seksualnih usluga bogatim zapadnjacima,
  3. prosjačenje bogatih zapadnjaka.

Iako sam siguran da autori članka nisu željeli navesti na taj zaključak, jesu, i evo, imamo sjajan, nepobitan, veličanstven dokaz… da obrazovanje ne potiče gospodarski rast. Da masivna akcija totalitarne države radi obrazovanja kreira… veoma obrazovane prosjake. Da je u nekim normalnim uvjetima obratno, i da gospodarski rast potiče obrazovanje.

 

I još nešto:

Usprkos američkoj blokadi koja traje već više od pola stoljeća, kvaliteta kubanskog obrazovnog sistema, predstavlja primjer koji mnoge druge, bogatije države još uvijek ne samo da nisu dostigle, već su na ulicama mnogih gradova svijeta mladi koji traže besplatno školovanje, žrtve policijske represije, pendreka, vodenih topova, suzavca, gumenih metaka, a neki su zbog traženja pravde i obrazovanja za sve, platili životom.

Stvarno? OK, sada znamo i kako izgleda kada marksizam susretne patetiku.

5 thoughts on “Obrazovanje vs. gospodarski razvoj

  1. Odličan post, ali bio bi još bolji da si ga započeo sa “Glasilo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu…”, pa tek na kraju objavio da je riječ o business.hr.

  2. obrazovanje radi obrazovanja, ili radi statistike je najveća glupost koju možemo čuti od naših politicusa

    • 1. još jedan pokušaj opravdavanja smisla vlastitog postojanja birokrata (uključujući i saborske zastupnike jer su na državnoj plaći),

      2. odgađanje rješavanja problema nezaposlenosti mladih – nakon 1.stupnja – 3 god. (minimalno) upisuje se dipolomski – 2 god.(minimum); potom se potiče i poslijediplomski – a sve to zato da se što duže što veći dio mlade populacije održi na grbači roditelja, budući da posao ne mogu naći u državi sa utvrđenim minimalcem, socijalističkim ZOR-om i 50% ekonomije i radnih mjesta u državnom vlasništvu ili provatnom sektoru potpuno ovisnom od (koruptivnog) poslovanja s državom. A još maje u umirućem preoporezovanom i prereguliranom, polu – ugušenom privatnom sektoru.

      Zato je sudbina naše “statistike” odlazak u D i A jer ovdje nikad neće naći posao. Pogotovu ne u “struci”. (neće ni tamo, prirodno, ali iz nekog razloga, kad pređu granicu, manje im je teško lopatati,nije tu samo veća plaća u pitanju).

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s