HAKOM – fiksna telefonija

Regulirana konkurencija i neregulirana regulativa (7)

 

09.11.2010. godine pojavila se sljedeća vijest:

Naime, HAKOM (Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije) odmjerio je kaznu najjačima te kaže: Odgovornim osobama u HT-u, i to Ivici Mudriniću, predsjedniku uprave HT-a, te članovima uprave Juergenu Czapranu, Božidaru Poldrugaču, Ireni Jolić Šimović, Branki Skaramući te Johanu Buséu izriče se upravna mjera u ukupnom iznosu od 76.770 kn te im se nalaže u roku od 8 dana od primitka rješenja platiti navedeni novčani iznos na žiro-račun državnog proračuna. A krivi su, obrazlaže nadalje HAKOM, jer je HT nudio niže cijene fiksne telefonije i tako prekršio regulirane maloprodajne cijene telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži. HAKOM je još u kolovozu izdao rješenje u kojem HT-u zabranjuje svako daljnje nuđenje, ugovaranje i pružanje usluga u fiksnoj telefoniji po cijenama nižim od onih koje je odobrio HAKOM, kao i odobravanje bilo kakvih popusta na cijene niže od odobrenih. No, HT se branio time da ne krši zakon. Nakon dopisivanja i prepisivanja HT-a i HAKOM-a, HAKOM je ostao pri svome te ih kaznio.

Da, to je stvarno. Da, to se stvarno dogodilo u Hrvatskoj prije dvije godine. Telekom je kažnjen jer je prodavao svoje usluge… prejeftino.

 

Telekom tržište u Hrvatskoj nosi luđačku košulju, a snagator u ludnici koju tu košulju steže je upravo HAKOM.

Što se dogodilo da do toga dođe?

Za početak, tržište fiksnih usluga je u Hrvatskoj liberalizirano jako kasno, tek tamo negdje 2005. godine. Zašto? Neslužbena verzija priče koja se u zadnjih desetak godina provlačila portalima je da je DT platio državi nešto više za svoj udio u HT-u kako bi se zakonom reguliran monopol u fiksnoj telefoniji zadržao duže. Naravno, to ne mora biti istina. Sasvim je moguće da država nije bila pohlepna, da je državna uprava bila jednostavno nesposobna, ili da su i vlade Zlatka Mateše i Ivice Račana smatrale da je takav monopol dobra stvar, da je tek Ivo Sanader uvio kako je konkurencija super i pokrenuo liberalizaciju… Valjda. No bilo kako bilo.

Te 2005. godine bio je boom. Svakome idiotu bez ikakvog kapitala koji je znao tipkati i imao Word kako bi napisao poslovni plan banke su davale kredite za izgradnju nekretnina. A paralelu s građevinarima povlačim s razlogom. Ako s telekom tržišta danas izuzmemo HT i VIP, to je tržište jako slično građevinarima. U oba slučajeva imamo kompanije s užasnim bilancama koje bi odavno bankrotirale da ih još uvijek, privremeno, umjetno na životu ne održavaju glavne banke koje su stajale iza njih. Dok građevinari mole kako bi im država dala poslove koji će im održati glavu iznad vode, telekom operateri mole za nove poteze HAKOM-a koji im održavaju glavu iznad vode. Dok građevinari mole za neke mistične poslove u inozemstvu koje će dobiti uz pomoć države, telekom operateri mole za ulazak u EU i mistične strane kupce koji će pojuriti da ih kupe nakon toga ulaska.

Zanimljivo je međutim vidjeti da je postojao i jedan “alternativni” operater kojemu nije bio potreban ulazak u EU da bi pronašao kupca. Taj je operater bio u stranome vlasništvu, nije koristio ništa od onoga što mu je HAKOM nudio u smislu pružanja usluga putem HT-ove infrastrukture, nije se zaduživao kod domaćih banaka, i, pružao je usluge na ograničenom području isključivo tamo gdje je sam izgradio svoju infrastrukturu. Bio je to Bnet, a već ga je odavno kupio VIP.

 

Što i sve tu radi HAKOM za održavanje alternativnih operatera je često nevjerojatno i s one strane razuma (hint: RH je vjerujem jedina zemlja u svijetu u kojoj regulator određuje cijene IPTV-a). Da se ovaj post ne bi pretvorio u knjigu, onima koje to zanimaju tehnički detalji preporučam temu OPTE na forumu poslovni.hr, koju osobno pratim godinama, i koja je upravo fascinantna. Ja ću ono što  tamo piše sažeti u dvije točke. HAKOM:

  1. zabranjuje HT-u spuštanje cijena kako bi alterantivci ostali bar na jedan način konkurentni, dok regulacijama omogućava alternativnim operaterima prodaju ispod cijene,
  2. sprečava razvoj optičke mreže HT-u (koji ju je jedini u biti i pokušao sagraditi) kako alternativci ne bi do kraja zaostali i izgubili svaku mogućnost da ih jednoga dana netko kupi.

 

No sve to u konačnici… zapravo i nije bitno. Kao što sam napisao u uvodnom postu ove serije:

Tako uzak i statičan pogled na konkurenciju kakav je ovdje prikazan je problem sam po sebi. … Konkurenciju je jednostavno pogrešno gledat kako se gleda u mainstreamu. Pekarama je konkurent McDonalds. McDonaldsu su konkurent restorani. Restoranima je konkurent mesnica u Konzumu i tv. Tv-u i Konzumu je konkurent kino i štand s kokicama na ulazu. Konkurent postojećim procesima proizvodnje i poduzećima je i sve ono što još uopće ne postoji. Same povećane stope profita su poziv konkurenciji i novim idejama.

 

Stvar je u tome, da iako HAKOM ruši brda i preorava doline da bi na fiksnome tržištu isfurao strukturu u % koja odgovara nekim blesavim % zahtjevima, sve to uopće nije bitno. HAKOM naime, uopće ne shvaća konkurenciju. Glavni konkurent HT-u nisu alternativni fiksni operateri, nego je to… HT sam. Odnosno njegova mobilna mreža. I VIP također. U određenoj mjeri i TELE2. Tehnologija je otišla dalje.

Mobilna telefonija je danas cjenovno povoljnija, ima za korisnika niže troškove uvođenja i praktičnija je korisniku. Fiksna telefonija ionako umire.

Ako podijelimo korisnike interneta u 2 skupine, one koji jedva povremeno koriste internet i one koji prže flat, zbog HAKOM-ovoga pritiska na održavanje visokih fiksnih cijena u većem dijelu RH, svi fiksni operateri su kod prve skupine nekonkurentni.

Mobilni internet je danas cjenovno povoljniji, ima za korisnika niže troškove uvođenja i praktičniji je korisniku.

A da stvar bude još bolja, iako je danas fiksna linija nužna za brzi flat internet, za cca pet godina s uvođenjem mobilnih mreža nove generacije imat ćemo brzi mobilni internet s pravim flat paketima na području većeg ili cijelog dijela RH. Možda neće biti jednako brz, ili jednako pouzdan kao internet pružen preko optike, ali bit će koju kunu jeftiniji i to je otprilike to.

Jedina dugoročna posljedica intervencija HAKOM-a na tržištu bit će da će rasprostranjenost optičkih veza i usluga pruženih putem njih biti nešto manja u odnosu na tržišnu preferenciju.

A u međuvremenu, mi ćemo imati desetljeće u kojem će Hrvati internet koji koriste plaćati više i/ili imati sporiji internet. I/ili znači: neki plaćaju skuplji internet, neki imaju sporiji internet, a neki oboje. A svi smo mi u jednoj od tih skupina, znali to ili ne.

 

THE END

16 thoughts on “HAKOM – fiksna telefonija

  1. Nijemci su istresli dosta novaca za HT, nisu ga podplatili, tako da je možda plaćena premija zbog zadržavanja monopola. U svakom slučaju se sjećam kako su odmah digli cijene za poprilično i kako je Marijan Jurleka, tadašnji glasnogovornik HT-a pritom objašnjavao kako će nekome tko puno zove Island i Zimbabwe razgovori zapravo pojeftiniti. Isti lik je antologijski spinao i da je obračunska jedinica od sekunde nemoguća jer bi onda neki iznosi bili manji od jedne lipe što je (fizički? logički? pravno? znanstveno?) nemoguće.

    Ja bih HT bio prvo razbio na dijelove a tek onda prodao.

    Svejedno, HAKOM je jedna od onih užasnih stvari koje su užasne ne samo zato što rade isključivo štetu u pozamašnim količinama, nego i zato jer ga nikako ne možemo pripisati povijesnom nasljeđu kao razne druge naše probleme. I trenutni stupanj razvitka je razultat povijesti. Ali HAKOM nije, on je mitraljez koji smo sami izmislili da si pucamo u noge.

    • sjećam se i ja toga podizanja cijena, i mislim da je to napravljeno čisto zato jer se moglo, a i ja bi u toj situaciji napravio isto
      ta bezvezna objašnjenja kako je nekome bolje su baš to, stvar je čisto tako blesava da je ljepše ako se pusti tako neka glupost umjesto jedino podižemo cijene

      sada, pitanje je zašto je HT tada bio u poziciji da to napravi, a odgovor znamo, jel

      što se tiče komadanja HT-a, i ne vidim neku korist od toga jer ta integracije fiksna+mobilna ima nekoga smisla što pokazuju i trendovi danas kada je VIP uzeo Bnet, TELE2 isto ima zajedničku ponudu s nekim alternativcom itd.

      najbolje bi za mene bilo da je, kada je HT prodan 99-te (?) jednostavno uz to ukinuta i sva regulacija i ograničenja ulaska na tržište i da je na tome ostalo

  2. Ne bih ga ja bio razbio na mobilni i fiksni, nego na više firmi koje se bave istim poslom, desetak komada, pa onda neka okrupnjuju, privlače ulagače, itd. Ne znam točno kako bi to izveo, to je sad voda ispod mosta, možda da svaka dobije dio žica, možda da ih unajmljuju, kupe na dražbama, štotigajaznam. Jer daleko smo mi bili od lakog ulaska konkurencije, čak i kad je ušlo tih par novih firmi. Npr sjeti se cirkusa oko trećeg mobilnog operatera, pa su to bile afere, itd. Umjesto da puste i četvrtog, petog…

    • hm, ja baš nisam uvjeren da bi tim razbijanjem postigao puno, ev. bi trebalo duže vrijeme da cijela stvar ne vrati na ono na što bi ionako došla, a u međuvremenu bi hrpa mediokriteta* imala svoje telekome
      jer ne vidim da će u budućnosti na domaćem telekom tržištu bit više od 2 do 3 operatera koji će imat infrastrukturu, jednostavno smo premalena zemlja
      a meni je i prijetnja ulaska dovoljna

      tj. čini mi se da bi bar dio tih telekoma ostao u domaćim rukama, a iako ne želim reći da su domaće uprave nesposobne, nekako moram
      ono što u cijeloj priči meni danas je pozitivno je upravo to što je HT njemački, VIP austrijski i tako to, nema tu država puno riječi, radnici se ne zapošljavaju zato jer nemaju posla, dobit se ne troši na kupovinu brodogradilišta i tako dalje

  3. Evo baš čuo na vijestima da osnivaju telekom, pa ti ljudi su stvarno nevjerojatni, prvo godinama blokiraju HT da ne provlači optiku a sad se hvale da će oni provući optiku u nekakva slavonska sela… ne znam, kao da imaju vrućicu🙂

  4. čuo sam i ja, i stvarno ne znam što da mislim o svemu jer baš i ne kažu točno što će radit

    ak je tipa HAC sagradio optiku koju ne koristi OK mi je da stave u funkciju, i to je nešto što oni kao govore
    ali tako loš osjećaj imam da ovo znači da će tipa HAC ili taj novi telekom kajgod, dizat nove kredite i gradit novu optiku, mislim ono wtf

    • Iako ni ja nisam razumio što točno smjeraju, ne vidim nikakav način da stvar ispadne OK. Prvo, a što možemo biti sigurni, zaposliti će još 20-30-50 birokrata da se bave time. Drugo, izmaltretirati će bezveze firme koje imaju te kablove, potrošiti će brdo vremena i energije da ih izvlaste od toga, tu će trebati i novih zakona, skupština dioničara, pravnih rješenja, itd.

      Treće, recimo da HT danas ima HAC-ovu optiku. Koji će mu? Pa nije nikad bio problem i trošak povezati regije, što rade autoceste, problem i skupoća je u “last mile” guranju kablova do domova. A to ovi iz države kažu da neće raditi. I nadajmo se da neće, jer je bežični prijenos podataka bolje rješenje za ruralne krajeve, a u gradovima je skupo i država to ne može obaviti jeftinije nego privatnici.

      Mislim, sva ta optika vjerojatno (ali ne i sigurno) ima neku tržišnu vrijednost i trebalo bi ju prodati gdje ju je moguće odvojiti, a gdje nije ostaviti firmama, privatizirati te firme, pa će vlasnici sami iznajmljivati višak kapaciteta ako to ima tržišnog smisla.

      Najgora opcija je osnovat državni telekom koji će se o tome brinut i na silu to sve ujedinjavat. Uvjerljivo najgora.

    • Baš sam to pročitao, hrpa idiotarija, ali nešto tu nisam znao — da je država preko HPB vlasnik velikog dijela H1. Stvarno, tko tu koga? Znači kad se vlasničkom udjelu pribroje dugovi državi i državnom HPB-u, H1 je de facto državni telekom, kojim država konkurira HT-u, kojem preko svoje agencije HAKOM zabranjuje da iskopča H1 zbog takve trivijalnosti kao što je činjenica da ne plaća račune (iako ih, vjerujem, uredno naplaćuje od svojih korisnka).

      O tempora, o mores!

      • to mi čak nije ni palo na pamet prije
        HPB već ima 41% udjela, a ako se i dogodi da ta firma preživi to će bit jedino kroz pretvaranje obveza u kapital, znači konačni državni udjel od 90+% posto
        a čak i posluju jednako dobro kao ostatak državnih firmi😀

        i sam članak mi je prejak:
        Umjesto toga, dva su se operatera u rujnu navodno dogovorila da H1 Telekom neće HT-u dostavljati daljnje zahtjeve za prebacivanje korisnika na svoju mrežu, neće tražiti naknadu štete za nepravovremena ukapčanja, dok se HT navodno obvezao da neće ići u prisilnu naplatu potraživanja od H1 Telekoma.
        i onda
        H1 Telekom proziva da HT ne bira sredstva kako bi ih zaustavio u širenju.

        jep

  5. Pingback: HAKOM – što dalje? |

  6. Pingback: O problemima uspostave novog državnog telekoma |

  7. Pingback: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

  8. Pingback: Regulacija tržišta u apsurd |

  9. Pingback: Koliko je regulacije dovoljno? |

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s