J krivulja

Što se događa u slučaju devalvacije (kune)?

 

Nije još, ali s divljom monetarnom ekspanzijom, posljedičnom inflacijom, padom rejtinga središnje države i svim drugim vijestima koje se polako gomilaju, gotovo zaboravljeno pitanje devalvacije kune uskoro će opet zauzimati središnje mjesto u (ekonomskim) raspravama (i devalvacija će biti (bez) razloga zazivana). Drugim riječima, vraćamo se na početak 2009. godine.

 

Što se promijenilo u platnoj bilanci od te 2009. godine?

Na papiru, kada se robe i usluge zbroje i oduzmu u platnoj bilanci (tj. izvoz i uvoz usluga i dobara), stvari uopće nisu loše i oko 0 su. Problem za bilancu je međutim što je hrvatsko gospodarstvo u cjelini (uključena je i država) ima veliki odljev strane valute prema inozemstvu kao isplata inozemnim financijerima.  Sumarno, ili je hrvatsko gospodarstvo nesposobno iskoristiti inozemne investicije koje je primilo i pretvoriti ih u izvoz kojima bi platilo trošak posuđivanja iz inozemstva, ili se je zaduživao netko drugi tko to nije ni pokušao napraviti.

Taj odljev strane valute se zadnjih nekoliko godina u bilanci uspješno i velikim dijelom pokrivalo transferima iz inozemstva – odnosno gastarbajterskim doznakama. Ostatak je dolazio iz inozemnih stranih investicija (koje su sada presušile tnx to Slavko Linić & co.), novim inozemnim zaduživanjem (države) koja polako, ali uporno gubi tu mogućnosti i povremeno od HNB-a.

 

Zalihe kojima HNB može braniti kunu i iz kojih može državi davati valutu za plaćanje inozemnih obveza su cca 10% posto više u odnosu na ono što su bile 2009. godine.

 

Kako sam radi zvučnoga naziva posta u cijelu stvar uvukao J krivulju, evo i nje:

J krivulja - što se događa u slučaju devalvacije

J krivulja – što se događa u slučaju devalvacije

Ako je vjerovati J krivulji uvozna će dobra postati odmah skuplja uz (gotovo) isti uvoz, i standard će pasti odmah što će dugoročno rezultirati manjom potrošnjom uvoznih dobara.

Izvoznici će zarađivati više kako ostvaruju prihod u stranoj valuti, ali možda dobar dio njih i neće jer je veliki dio hrvatskoga “izvoza” turizam pitanje je kolika je njihova sposobnost da održe jednaku razinu cijena (ako se te cijene gledaju u stranoj valuti). Neće naravno istoga trenutka početi više izvoziti nego za dugo dugo vremnena.

Dugoročno će izvoznici (za godinu ili čak i više) povećati izvoz zbog relativno nižih troškova (radne snage) tako da će jednoga dana izvoz opet biti dovoljno velik da pribavlja stranu valutu državi za plaćanje svojim vjerovnicima!

One thought on “J krivulja

  1. Pingback: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s