J krivulja

Što se događa u slučaju devalvacije (kune)?

 

Nije još, ali s divljom monetarnom ekspanzijom, posljedičnom inflacijom, padom rejtinga središnje države i svim drugim vijestima koje se polako gomilaju, gotovo zaboravljeno pitanje devalvacije kune uskoro će opet zauzimati središnje mjesto u (ekonomskim) raspravama (i devalvacija će biti (bez) razloga zazivana). Drugim riječima, vraćamo se na početak 2009. godine.

 

Što se promijenilo u platnoj bilanci od te 2009. godine?

Na papiru, kada se robe i usluge zbroje i oduzmu u platnoj bilanci (tj. izvoz i uvoz usluga i dobara), stvari uopće nisu loše i oko 0 su. Problem za bilancu je međutim što je hrvatsko gospodarstvo u cjelini (uključena je i država) ima veliki odljev strane valute prema inozemstvu kao isplata inozemnim financijerima.  Sumarno, ili je hrvatsko gospodarstvo nesposobno iskoristiti inozemne investicije koje je primilo i pretvoriti ih u izvoz kojima bi platilo trošak posuđivanja iz inozemstva, ili se je zaduživao netko drugi tko to nije ni pokušao napraviti.

Taj odljev strane valute se zadnjih nekoliko godina u bilanci uspješno i velikim dijelom pokrivalo transferima iz inozemstva – odnosno gastarbajterskim doznakama. Ostatak je dolazio iz inozemnih stranih investicija (koje su sada presušile tnx to Slavko Linić & co.), novim inozemnim zaduživanjem (države) koja polako, ali uporno gubi tu mogućnosti i povremeno od HNB-a.

 

Zalihe kojima HNB može braniti kunu i iz kojih može državi davati valutu za plaćanje inozemnih obveza su cca 10% posto više u odnosu na ono što su bile 2009. godine.

 

Kako sam radi zvučnoga naziva posta u cijelu stvar uvukao J krivulju, evo i nje:

J krivulja - što se događa u slučaju devalvacije

J krivulja – što se događa u slučaju devalvacije

Ako je vjerovati J krivulji uvozna će dobra postati odmah skuplja uz (gotovo) isti uvoz, i standard će pasti odmah što će dugoročno rezultirati manjom potrošnjom uvoznih dobara.

Izvoznici će zarađivati više kako ostvaruju prihod u stranoj valuti, ali možda dobar dio njih i neće jer je veliki dio hrvatskoga “izvoza” turizam pitanje je kolika je njihova sposobnost da održe jednaku razinu cijena (ako se te cijene gledaju u stranoj valuti). Neće naravno istoga trenutka početi više izvoziti nego za dugo dugo vremnena.

Dugoročno će izvoznici (za godinu ili čak i više) povećati izvoz zbog relativno nižih troškova (radne snage) tako da će jednoga dana izvoz opet biti dovoljno velik da pribavlja stranu valutu državi za plaćanje svojim vjerovnicima!

Oglasi

Jedna misao o “J krivulja

  1. Povratni ping: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s