Ministarstvo financija (navodno) spašava Dalekovod

Oh, Slavko

 

Prema pisanju poslovnog.hr:

U rješavanje sudbine Dalekovoda uključit će se država koja će, najvjerojatnije, pomoći tvrtki novim pravilima! Razlog je što Dalekovodu gori pod nogama zbog prijetnje gubitka velikih izvoznih poslova. Rizik je sve veći, pa je to Ministarstvo financija odlučilo presjeći.

Potvrđeno nam je da će se u petak u Ministarstvu financija održati sastanak s vjerovnicima i Upravom kompanije. Ovih dana bit će poznata i konkretna intervencija u Zakon o finanacijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Cilj staviti kompaniju pod poseban režim. Posegnut će se za novim zakonskim rješenjem kako bi Fina uzela u zaštitu Dalekovod prije formalnog pokretanja predstečajne nagodbe.”Pokušava se naći način da se tvrtka, dok još nema potpunu dokumentaciju, nađe pod kontrolom Fine, jer je dužnik od posebne strateške važnosti. Primjer Dalekovod pokazuje da sadašnja procedura pokretanja postupka predstečajne nagodbe ugrožava poslove koji su pred sklapanjem”, rekao nam je upućeni izvor.Iz kompanije neslužbeno doznajemo da su na stolu ugovori vrijedni 100 milijuna eura.

 

Prije nepunih mjesec i pol na ovome blogu je napisano:

Ovo je drugi zakon koji ove godine stupa na snagu kojim se trudi “suzbiti neplaćanje”, što dragi vođe odlučili suzbijati jer su nesposobni boriti se s pravim problemima. Istina, većinom prepisani stari zakoni koji se nisu provodili. Koji je pravi odgovor na to što se neki zakon ne provodi? Pa jasno, idemo napravit novi, još restriktivniji… Idemo prijetiti da ćemo ovoga provodit. Zaozbiljno. Osim ako se ne ostvare sve očekivane posljedice u vidu propasti kompanija na rubu. Onda se možda i neće provodit. Kao što se možda neće provodit u državnim kompanijama. Ili ako si dobar s kojim ministrom…

 

U drugim vijestima, pojavio se je i novi prijedlog naplate HTV harača. Ovaj je socijalno osjetljiv. Znači, porezni razredi i što sve ne. Znači, dobar dio toga prikupljenoga harača će ako prođe morati biti trošen na samo njegovo prikupljanje. Ali nije bed. Uvijek se može povećati visina harača. Ili tražiti novi transfer iz proračuna.

 

9 thoughts on “Ministarstvo financija (navodno) spašava Dalekovod

  1. Ove naše građevinske kompanije su odreda smijurija i s obzirom na to da sam se povukao sa hrvatskih burzi smijao bih se — ali mi prisjedne kad se sjetim koliko mog novca su mirovinski fondovi ulupali u te firme. Evo i Ingra neki dan objavila (po koji put?) da nema baš ovaj tren novce za obveznice, ali bude sljedeći tjedan svegami… Onda Nexe…

    Ako vlast intervenira u slučaju Dalekovoda onda će se direktno posrat na sve druge firme koje želi poslati u stečaj zbog neplaćanja, a ja da radim u nekoj takvoj i zbog toga ostanem bez posla prvi bi se sjurio na Markov trg i tražio pravdu.

  2. Ista priča kao s brodogradnjom, Dalekovod “ima knjigu narudžbi” a je li profitabilan ili ne koga briga, važno da se radi a ne da se zaradi. Ta firma ionako vani dobiva poslove od par milijuna eura a u Hrvatskoj iz nekog razloga u desecima milijuna. Treba pustit banke da vide što će s njom. Ja u ove priče o nenadoknadivom znanju i brendu ništa ne vjerujem, pa kad su takav brend što ne zarađuju ko što zarađuje brend, nego kikiriki kao najjeftiniji ponuđač na kompetitivnim europskim javnim natječajima.

    • e baš ovo što si napisao, treba pustit banke da vide što s njima
      ja stvarno ne znam kakva je “knjiga narudžbi” koju ima dalekovod, koliko tamo poslova i ima i da li su stvari ili izmišljeni, ali onda lijepo vjerovnici firme mogu vidjet što i kako
      ili će refinancirat firmu i dat joj prostora da se izvuče, ili će uzet ono imovine što ima, prodat nekome drugome tko je može iskoristit i kuda koji mili moji
      u svakome slučaju će napravit što je najkorisnije
      ročna struktura imovine i obveza je tu sporedna

      umjesto toga država će “dokapitalizirat” i radit tko zna što, mijenjat zakone od slučaja do slučaja
      kao da je stečaj takva katastorofa koja dovodi do propasti svemira
      nakon što je prije toga pogurnula sve te firme na rubu prema stečaju glupim zakonom
      a nije da nije bilo očito koje su posljedice toga retardiranog zakona

  3. Ne bih se složio da su hrvatski građevinari smijurija. Što se tiče kvalitete izvođenja radova i znanja se mogu mjeriti sa svjetskim. Problem je upravljanje, a najviše financijsko upravljanje. A drugi problem je što su se kroz privatizaciju tih firmi dokopali takvi lopovi (npr. dalekovod je najbolji primjer) gdje se sve moguće iz firme isisavalo na sve moguće načine.
    A treći najveći problem je što u svijetu najveći građevinski radovi se dogovaraju politikom. Liberalizam na stranu, ali to je trenutno tako. Najveće radove izvode države ili se izvode uz pomoć države i poslovi se dobivaju politički. Kako je prije Tito ugovarao poslove po arapskom svijetu to danas rade amerikanci i kinezi i tu ni kvaliteta ni cijena ni bilo što drugo neće pomoći hrvatskim građevinarima da dobiju poslove.

    • Kakva je to socijalistička ideja da netko može “imati proizvod” ali eto ne prodaje se dobro? Kao naša brodogradnja koja kao “zna napravit brod”… ako nemaš proizvod po konkurentnoj cijeni i ne možeš ga prodat onda nemaš proizvod i točka. Koga briga kvaliteta odvojeno od cijene.

      Drugo, nije se iz firmi isisavalo nego te firme nisu predvidjele krizu u svom sektoru. Lako je sad bit pametan pa reći da se nisu trebale toliko širiti, ali malo ljudi prepozna balon prije nego pukne — u tome i jest problem s balonima.

      Treće, koliko je stranih firmi dobilo građevinske poslove u Hrvatskoj? Ne baš puno, ha? I ja bi sad trebao plakat što ih naši ne dobivaju vani…

      Četvrto, ako se negdje poslovi dobivaju politikom, što se onda petljaju u te poslove? Preciznije, zašto ja iz svojih poreza moram plaćati njihovo pravo na postojanje-bez-posla i gdje piše da je to nekakvo pravo?

      • Ma čekaj malo ne znam otkud si iščitao socijalističke ideje iz mog posta? Pričam ti o tome kako stvari u građevini funkcioniraju.

        Ma ne znam koliko si pratio što se događalo baš u Dalekovodu vidjet ćeš da nije problem širenje nego kad npr. jedan d.o.o. u vlasnistvu menadzera/vlasnika u Dalekovodu kupi firmu i onda ju Dalekovod kupi po puno višoj cijeni ili kad plaća podizvođače koji su opet povezani s menadžerima na način da proizvodi gubitke itd itd..
        Bilo je onih koji su se preinvestirali, ali bilo je tu puno više uništavanja. Naravno oni su mislili da će to moći raditi vječno, ali to nije normalno poslovanje to je kriminal. U SAD bi pola uprava i vlasnika bilo u zatvorima.

        To što kažeš da strane firme ne dobivaju u HR to je istina, ali govorim ti o tržištima gdje je bilo i gdje još ima puno građevinskog posla na kojem se angažiraju strane firme (arapski svijet, rusija, brazil …). Ja govorim o tome da isti posao koji obavi Bechtel može obaviti i npr. Viadukt samo što će Bechtelu posao “srediti” američka politika. Mislim ako ne vjeruješ meni da se tako dobivaju poslovi popričaj s nekim iz građevinskog sektora.

        Ja ne kažem da je to dobro ili nešto slično, ali govorim da nije stvar u konkuretnosti hrvatskih građevinara ili u njihovoj sposobnosti nego u velikoj većini slučajeva – politici i da nisu hrvatski građevinari “smijurija”. Tako stvari funkcioniraju. Živimo u socijalističkom, crony kapitalističkom svijetu. Ja

  4. Gledaj cijeli kontekst. Ne raspravljamo mi sad ovdje o građevinarima u vakuumu, nego u kontekstu njihovog spašavanja državnim novcima/garancijama i slično.

    Ja smatram da te firme treba pustiti da se same dogovore sa vjerovnicima što i kako dalje.

    Tvoj argument, da one “imaju znanje” je glavni argument zašto ih navodno ne smijemo pustiti da propadnu.

    E pa taj je argument glupost. Pa šta ako imaju znanje? Pa šta ako ne mogu dobiti poslove u arapskim zemljama jer nemaju političke veze? Pazi, ja to uopće ne sporim, nego ne vidim kakve to veze ima sa mnom i mojim porezima?

    • S tim se slažem. Ja sam govorio o kompetencijama građevinara, a što se tiče “spašavanja” državnim novcem naravno da je to loše. Ja ne tvrdim da ih se ne smije pustiti da propadnu. Ja bih rado da su ih pustili čim prije. Zaposlenici tih firmi neće izgubiti znanje s time ako firma propadne (IGH-u koliko sam čuo već poslove “kradu” inženjeri koji su otišli iz IGH). Lako se osnuje nova i ide se raditi iznova. Naravno uvezani političko-menadžerski lopovluk sad troši novac poreznih obveznika na spašavanje loših.

  5. Pingback: Svemirski Dalekovod |

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s