Austrijski problem s bankama (2)

Kao nastavak prošlotjednog posta, par riječi o drugoj kritici banaka.

 

II. Banke su u krevetu sa državom, država ih subvencionira i štiti, i na tome jako puno zarađuju

 

Opet, istinita, izjava. Uglavnom istina. Ali opet ima ali.

 

Koliko iznose te “subvencije” koje država pruža bankama svojom zaštitom? Stvarno ne znam. Ono što znam je da sam prije kakvih desetak dana gledao emisiju Plodovi zemlje na HTV-u gdje je gostovao predsjednik neke udruge, zadruge za proizvodnju jabuka. Pa lik tamo iznosi svoju računicu, o jabukama ovim i ovim, bijesni kako nema subvenicja i kako se prijeti smanjivanjem. I mrtav hladan kaže kako članovi njegove udruge žele zaradit na jabuci najlošije kvalitete 1,20 kn/po nečemu (pretpostavljam kg). Te jabuke prodaju za tov svinja i slično za cca 50 lipa, tu i tamo koju lipu više. Ostatak žele da im se pokrije subvencijama i leti njemu slina iz usta jer još nije dobio 55 lipa subvenicija po nečemu koje su mu ove godine u ministarstvu kao obećali i smatra da su ga zaj.bali.

 

Pitanje. Da li itko realno može ustvrditi da se banke subvenicioniraju po većoj stopi?

 

A subvencionira se svašta. Jabuke. Mlijeko i krave junice. Vino. Lavanda. Željeznice, i ceste, i trajektne linije, i zračne linije. Brodovi. Tekstilna industrija. Izvoz. Resrukturiranje. Obrtna sredstva. Promicanje urbanosti. Umirovljenici. Mali poduzetnici. Žene poduzetnici. Žene koje se pale na muškarce koji vole prebiti ženu kao vola. Posjedovanje pasa. IT industrija se ogranizira i traži neke subvenicije jer kako kažu vitalni su i mogu izvozit, samo da im je subvencija.

 

Pa po čemu su onda banke posebne? Po tome što koriste monetarni transmisijski mehanizam da bi kupile svoje subvencije? U svijetu subvencija to nažalost nije jednostavno da se nekoga proglašava zlim.

 

Nadalje, povezanost banaka s državom nije odnos u kojemu bankama cvjetaju ruže. Država konstano prisiljava banke da rade suprotno svojemu interesu. U SAD-u će to biti da daju rizične kredite u ghetto kako bi svi izgledali jednaki. U Hrvatskoj će to biti da daju kredite šugavim državnim kompanijama na rubu bankrota. Sjećate li se tko onih vijesti iz cca 2008. godine kada je ZABA najavila povećanje kamatnih stopa pa je Sanader telefonirao predsjedniku uprave ZABE i kamate nisu porasle? Sve je bilo javno, i svi su pljeskali Sanaderu umjesto da budu užasnuti. A što je s onim telefonskim pozivima koje ne znamo?

 

Centralne banke pak uza zaštitu banaka kada bi trebale bankrotirati isto tako svojim igranjem i potenciraju težinu boom-ova i busto-va. Što opet nije dobro za banke.

 

Uostalom, tko su te banke? Njihovi vlasnici sigurno nisu. Njih država štiti? Siguran sam da bi vlasnici Croatia Banke imali nešto protiv takve izjave. Biti vlasnik banke jedna je od najrizičnijih investicija uopće. Država će možda “spasiti banku”, ali će je ili nacionalizirati ili “dogovoriti prodaju” u kojoj vlasnicima banaka ne ostane (skoro pa) ništa. OK, menadžment će proći nešto bolje. Kao da ionako nebi imali novi posao s istim novcem negdje drugdje.

 

Što reći?

 

Da banke nisu nevine i u redu ih je kritizirati. Nije u redu raditi od njih iznimku, pozivati na ličove kao što to radi Max Kaiser i tako dalje. Max Kaiser je idiot. Svi oni koji primaju subvencije, svi su oni isti.

2 thoughts on “Austrijski problem s bankama (2)

  1. Pozdrav, jako dobra usporedba. Drago mi je da napominjete da je veza s drzavom nestabilna. Drzava koja moze dati sve, moze i uzeti sve! Inace, sto se tice “subvencioniranja” banaka, mislim da je u Hrvatskoj ta prica najvise ukorijenjena u osiguranje depozita, no u medjuvremenu je to norma (sto naravno ne znaci da je nuzno dobro). Prema Bagehotovom principu, sredisnja banka bi trebala pomoci samo solventnim bankama koje mogu priloziti najkvalitetniji kolateral. U danasnjoj situaciji odrzavanje ovog principa je jako upitno s obzirom da se monetarna politika vodi diskrecijom u uvjetima kada je neovisna – sto je jako lose. Mala je razlika solventnosti i nelikvidnosti. U hrvatskoj su taj “kolateral” obicno trezorski zapisi MF-a, iako se vecina “stimanja” baze odvija kroz devizne intervencije. No sto se tice kolicine “subvencije”, nedavno sam pisao o zanimljivom paperu, pa baci pogled. http://moneymischief.blogspot.com/2013/02/goldman-sachs-i-cesi-po-biokovu.html
    Nisam prije vidio tvoj blog i svakako cu procackat po postovima ovih dana.

    Petar

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s