Žarulje i ušteda od 1%

misli o rasvjetljenju

 

Kako prenosi business.hr:

Od 1. rujna u Europskoj uniji ne smiju se proizvoditi klasične žarulje, ni one od 25 vati. Trgovine smiju još rasprodati postojeće zalihe. Za osvjetljavanje se preporučuju svjetlosne diode – LED, prenosi Deutsche Welle.

Ovom odlukom Europska unija želi smanjiti potrošnju električne energije za jedan posto. To na razini Unije odgovara količini koju proizvede deset elektrana na ugljen.

Od 2009. zabranjene su žarulje od više od 75 vati, zatim one od 60 i 40 vati. Sad su na red došle i žarulje od 25 vati.

Stanove i urede će osvjetljavati svjetlosne diode – LED.

Stručnjaci u Njemačkoj su testirali halogene lampe, takozvane štedne svjetiljke s plinom i svjetlosne diode. Najbolje ocjene su dobile svjetlosne diode. One nisu štetne za okoliš, dugo traju, odmah nakon uključenja daju dobro svjetlo i troše malo struje, čak do 90 posto manje nego obične žarulje.
Iako su skupe, DW navodi da njihova cijena godišnje pada za oko 30 posto.

Takozvane štedne svjetiljke na lošem su glasu zbog lošeg svjetla i otrovne žive, a i treba im neko vrijeme dok počnu svijetliti punom snagom.

Zabrana žarulja već postoji u nekim zemljama, u SAD-u, Australiji, Brazilu, Filipinima i Kini.

 

O Bože pomozi, zašto pišem o prokletim žaruljama.

 

Prva stvar koju treba reći je da “svjetlosno onečišćenje” postoji i vrlo je stvarna, vrlo iritantna, pojava. No odmah tu treba reći i da ima malo veze s žaruljama ovakvim i onakvim već prije svega s javnom rasvjetnom. I dok pojedinci osvjetljavaju kuće javnost osvjetljava parkove, parkirališta i prometnice, uključujući i one kojima u toku noći prođe do 2 automobila. Da li nam treba javna rasvjeta? Tko zna, možda. Nikada mi nije bio problem živjeti bez nje, doći nekuda po noći bez nje, i mene osobno iritira. Što se mene tiče možemo je ukinuti, a kako je svjetlost u kućama i stanovima zanemariva vanjskom promatraču, problem riješen.

 

LED žarulje, štednje žarulje, tko zna što. Živa, cost benefit, total cost of ownership s recikliranjem uključenim u cijenu, ovo ono. Koga je uopće briga? Preferencija tržišta je ona prema klasičnim žaruljama. Ta preferencija postoji s razlogom. Točka. Zar je stvarno bitno da li je to možda zbog toga jer se ljudi osjećaju bolje uz svjetlo klasičnih žarulja pa su ove kalkulacije centralnih planera o ekonomskim i inim koristima nepotpune, ili je nešto sasvim drugo u pitanju? Stvarno nije. Preferencija tržišta prema klasičnim žaruljama postoji s razlogom.

 

Jedini smisleni razlog koji se tu može povući za ovu zabranu, i to čisto s utilitarističkog stajališta, je taj, da je sklonost tržišta prema klasičnim žaruljama posljedica pogrešno određenih cijena resursa u gospodarstvu. Pogrešno određene cijene posljedica su državne intervencije – čitaj: struja je subvencionirana i prejeftina. Kalkulacija pojedinaca stoga nije efikasna na nekoj makro razini.

Pitanje je onda, zašto se bavimo prokletim žaruljama. Evo piše u članku da je to neka pretpostavljena ušteda od famoznih 1%. Što je s mp3 playerima, mobitelima, mikrovalnim pećnicama, tabletima, vešmašinama i svim drugim modernim čudima tehnike? Zar ona ne troše struju? Zar se ona ne proizvode kako bi funkcionirala neefikasno zbog prejeftine struje? Čak i s čisto utilitarističkog stajališta, kako se nemože ama baš sve regulirat, jedino je smisleno prestat subvencionirat struju i pustit da stvari dođu u ravnotežu.

Druga strana je stajališta da sve to možemo zanemarit i izdavat ekološke certifikate. Valjda je to rješenje. Nadalje, uz subvencioniranje struje, možemo subvenicionirat i štedne žarulje. HEP je u akciji. Sada, HEP-ovi potezi možda djeluju pomalo priglupo i promašeno, no na nekoj razini i imaju smisla. Meni je uvijek bilo fasinantno promatrat kako se ponašaju poduzeća koja iz bilo kojega razloga (čitaj: država i regulacije) prodaju svoj proizvod ispod cijene. Kada je cilj prodat što manje, jer čim manje prodaš, manji gubitak imaš, zna bit zanimljivo.

 

Jesam što zaboravio? Globalno zagrijavanje i ugrožena staništa polarnog medvjeda koje će spasiti 1%? Meh.

2 thoughts on “Žarulje i ušteda od 1%

  1. Pingback: Žarulje i ušteda od 1% | Austrijanci

  2. Pingback: Popis popularnih ekonomskih ideja | Usporedbe

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s